Kamenolom Dubac
Još 2003. godine rečeno je da će kamenolom prestati s radom 2005. godine. Od tada je prošlo 18 godina a i dalje se praši usprkos peticijama, nezadovoljstvu stanovnika Župe, novinskim člancima i činjenici da se kamenolom nalazi unutar zaštićenog obalnog područja, ZOP-a.
U Rudarsko geološkoj studiji Dubrovačko neretvanske županije iz 2008. godine jasno se kaže da je kamenolom unutar ZOP-a te da ga je kao takvog potrebno zatvoriti i sanirati.
Međutim, u Izvješću o obavljenoj reviziji učinkovitosti gospodarenja mineralnim sirovinama iz 2016. godine, iako se spominje Prostorni plan županije i planirana sanacija i zatvaranje kamenoloma, kaže se da je Ministarstvo gospodarstva s trgovačkim društvom zaključilo ugovor o koncesiji za eksploataciju tehničko-građevnog kamena u svrhu sanacije eksploatacijskog polja na rok do 2035. godine. Dalje se precizira: „Trgovačko društvo se obvezalo sanaciju terena devastiranog eksploatacijom tehničko-građevnog kamena provesti u skladu s provjerenim rudarskim projektom, s tim da će se najveći dio sanacije obaviti tijekom radova, a konačna sanacija će se obaviti najkasnije do 31. prosinca 2034.”
Kako izgleda ta briljantna „sanacija tijekom radova” vidi se čak i s Lokruma kada pogledate u pravcu Dupca. Ogromni nasipi ispod kamenoloma, koji su dodatno ukrasili župski okoliš, su dodatna tema o kojoj danas nemam vremena detaljnije govoriti.
Želio bi dobiti uvid u spomenuti „provjereni rudarski projekt” te saznati do kada ćemo vršiti ovu vrstu nasilja nad stanovništvom Župe dubrovačke koja uglavnom živi od turizma. Isto tako me zanima jesu li nasipi u obuhvatu koncesije, odnosno jesu li u skladu sa zakonom ili ne.
Odvojeno prikupljanje otpada
Kao dio izaslanstva naše županije nedavno sam boravio u posjeti Centru za gospodarenje otpadom u Ljubljani gdje smo mogli vidjeti ne samo dobru praksu nego i sve naše manjkavosti.
Gospodine župane, kada ćete pozvati načelnike i gradonačelnike naše županije na koordinaciju gdje ćete ih upozoriti na sve rokove EU direktive iz 2008 godine, koji su već odavno istekli, i uputiti ih na početak provođenja svih aktivnosti da bi se i u našoj županiji počelo provoditi odvajanje u skladu s Direktivom. Odnosno, kada ćemo i mi početi efikasno odvajati otpad da bi jednog dana Centar za gospodarenje otpadom imao smisla a ne postao problem za sebe.
Neprihvatljivo je da imamo jedinice lokalne samouprave koje razdvajaju NULA posto otpada, a da načelnici tih općina niti imaju plan niti želju da pokrenu razdvajanje otpada. Jeste li spremni javno ih pozvati na odgovornost bez obzira iz koje političke opcije dolazili?
Neprihvatljivo je mahati javnosti primjerom Ljubljane kao smokvinim listom za sve nedostatke planiranog CGOa na Lučinom razdolju, kad taj primjer nadopunjuje cjeloviti sustav koji je došao do 70 posto razdvajanja, a mi se još mučimo da načelnike JLS u našoj županiji natjeramo da uopće počnu razdvajati otpad.
I za kraj, neprihvatljivo je da odgovornost prebacujete na JLS, kad s tim istim načelnicima koji su na NULA posto razdvajanja putujete u Ljubljanu i pokušavate prikriti sve nedostatke projekta koji nam podmećete.
Nikola Duper – Srđ je grad
