Srđ je Grad

UNESCO-va komisija do kraja godine stiže u inspekciju

Udruge civilnog društva poslale pismo upozorenja sudionicima konferencije o baštini

Duboko zabrinuti stanjem i postupcima zaštite, šaljemo vam u dobroj vjeri otvoreno pismo s nadom da će voditi otvaranju dijaloga sa zainteresiranom javnošću. Alarmatni primjeri ugroze baštine, poput onog planirane izgradnje na Srđu iznad Dubrovnika, o čemu je već bilo riječi na 38. sjednici Odbora za svjetsku baštinu UNESCO-a, niza recentnih primjera u Splitu, poput rušenja zaštićenog bedema Contarini, ali i opstukcija u izradi Plana upravljanja splitskom gradskom jezgrom i podrumima Dioklecijanove palače, dijelom su posljedica zanemarivanja glasa zainteresirane opće i stručne javnosti, pa predstavljanje dokumenta “Ljubljanski proces II” vidimo kao priliku da njegovi ciljevi i smjernice napokon postanu stvarnost u hrvatskoj praksi – pišu udruge civilnog društva u pismu koje je dostavljeno sudionicima konferencije o baštini koja započinje danas u Dubrovniku.

Pismo koje je dostavljeno prenosimo u cijelosti:

Povodom najavljenog skupa u Dubrovniku, a slijedom aktualnih praksi u Republici Hrvatskoj, apeliramo na sudionike i potpisnike nacrta okvirnog dokumenta s općim smjernicama programa “Ljubljanski proces II” da preispitaju načine na koji se deklarativni sadržaj tog dokumenta implementira u lokalnoj praksi.

Kao predstavnici civilnog društva te dijela strukovnih udruga koje se u Republici Hrvatskoj bave pitanjima očuvanja zajedničkih dobara, prirodne i kulturne baštine te načinima na koji se procesi revitalizacije odnose na društvene prakse pa i turizam koji je jedna od specifičnih podtema ovog skupa, osjećamo se obaveznima upozoriti da smo, suprotno proklamiranom općem i specifičnim ciljevima “Ljubljanskog procesa” te iz njih proizašlih smjernica, tijekom ovog desetogodišnjeg procesa gotovo u potpunosti marginalizirani.

Zbog načina i niske transparentnosti postupaka kojima Ministarstvo kulture Republike Hrvatske upravlja baštinom, a temeljem niza recentnih afirmacija tih postupaka koje su rezultirale ili prijete ugrožavanjem i uništavanjem kulturne baštine, često i one pod zaštitom UNESCO-a, apeliramo na cijenjene sudionike ovog skupa da dio svojih rasprava usmjere na mogućnosti i prakse participativnog upravljanja povijesno-kulturnim dobrima Republike Hrvatske.

U svjetlu primjera kontinuiranog narušavanja integriteta kulturnih dobara, poglavito u Splitu i Dubrovniku, ali i primjera niza drugih zaštićenih cjelina i pojedinačnih spomenika, molimo da se dužna pažnja posveti nužnosti izrade integriranih planova – stoji u pismu kojega su potpisali Koordinacija udruga “Staragradska jezgra”, Split, Društvo arhitekata Dubrovnik, Srđ je naš, Zelena akcija, Pravo na grad, Zagreb.

 

Pratite nas:

Slušanje je prvi korak prema razumijevanju.