Na sjednici održanoj 1.12.2023. Srđ je Grad predao je amandman koji je za cilj, putem povećanja sredstava za gradske kotareve i mjesne zajednice u iznosu od 332.723 eura, imao financijsko I organizacijsko jačanje ovih tijela, omogućavanje ostvarivanja Planova manjih komunalnih akcija te osnaživanja uloge mjesne samouprave kao jednog od mehanizama sudjelovanja građana u odlučivanju o proračunskim i izvanproračunskim sredstvima. Istovremeno, trebao je započeti raspravu o Odluci o financiranju mjesne samouprave, odluci koju Grad Dubrovnik kao jedan od zaista rijetkih gradova u Hrvatskoj, nema.
U samom uvodu amandmana, pozvali smo se na ispunjenje obveza prema Zakonu o proračunu, Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakonu o pravu na pristup informacijama (sukladno smjernicama koje je 27. siječnja 2022. dao povjerenik za informiranje Republike Hrvatske jedinicama lokalne i mjesne samouprave) te osobito, Statutu Grada Dubrovnika koji u:
• članku 81. ističe da Vijeće jedinice mjesne samouprave donosi (…) Plan manjih komunalnih akcija i utvrđuje prioritet u njihovoj realizaciji te odlučuje o korištenju sredstvima kojima raspolaže jedinica mjesne samouprave,
• te s tim povezan članak 89. koji nadalje razvija ideju korištenja Plana manjih komunalnih akcija i putem drugih, izvanproračunskih sredstava, a glasi u cijelosti: „U gradskom proračunu osiguravaju se sredstva za rad jedinice mjesne samouprave. Jedinica mjesne samouprave može imati i prihode koje ostvari od imovine i imovinskih prava, pomoći i dotacija pravnih i fizičkih osoba.“
Trenutni iznos planiran u Proračunu, a koji je namijenjen svim jedinicama mjesne samouprave, njih 25, nije dovoljan za kvalitetno planiranje i provođenje Plana manjih komunalnih akcija. Ovaj amandman stoga je u sebi nosio ideju:
- potpunog aktiviranja Statutom navedenih Planova manjih komunalnih akcija (od kojih samo jedan dio čine i komunalni radovi)
- otvaranje zasebnih žiro-računa za svaki pojedini gradski kotar i mjesni odbor (a kako bi se ispoštovali članak 81. i 89.),
dok je navedeni predloženi iznos programiran tako da se za svaku jedinicu isplaćuje isti iznos od 100.000 kuna, dinamikom njihovih potreba u svrhu ispunjavanja Plana manjih komunalnih akcija. Ovaj amandman imao je za namjeru poslužiti i kao pilot-projekt pripreme gradskih kotara i mjesnih odbora prije donošenja kvalitetne Odluke o financiranju mjesne samouprave koja će u sebi, osim standardno korištenih kriterija za podjelu sredstava jedinicama mjesne samouprave prema broju stanovnika i veličini samog kotara, u sebi uključivati i ostale potrebne kriterije (npr. gustoća izgrađenosti, specifični doprinosi – komunalne naknade prema teritorijima gradskih kotareva i mjesnih odbora) te kako bi naučio postojeća tijela lokalne samouprave kako planirati, preuzeti odgovornost i raspolagati Statutom zagarantiranim sredstvima.
Putem ovog amandmana, željeli smo donijeti viziju jednog drugačijeg, fleksibilnijeg upravljanja preko ideje manjih akcija koje se mogu provoditi izvan okvira rigidnih, po kotarevima nedefiniranih i po stavkama utopljenim projektima koje nam donose Planovi komunalnog održavanja i nadogradnje. Navedene manje akcije, putem vijećnika gradskih kotareva i mjesnih odbora koji su najbolje upućeni u probleme svojih susjedstava, mogu brže, efikasnije i pravovremeno rješavati te probleme i tako poboljšati kvalitetu života građana, a u ponekim primjerima aktivno ih uključiti u provođenje tih akcija. Iz primjera manjih komunalnih akcija gradova poput Splita, Rijeke, Zagreba, Pule itd. vidimo da to ne moraju biti samo komunalni radovi koji podrazumijevanju nabavku građevinskog materijala, kako je to slučaj u proračunu Grada Dubrovnika, već mogu po prirodi biti oni koji stvaraju zajednicu, a koji se mogu upotpuniti i izvanproračunskim donacijama koje liježu na račune jedinica mjesne samouprave. Primjera radi, može se raditi o postavljanjima klupa i uređenju zelenila u svrhu uspostavljanja javnog i društvenog prostora, tamo gdje je intervencija minimalna, uz organiziranje manjih društvenih događanja kao što su to buvljaci, koncerti, javni razgovor itd. Kada pogledamo plan Gradskog kotara Grad u Splitu vidimo da to mogu biti i kontinuirani društveni sadržaji koji se odvijaju u prostorima kotara kao što je to „jutarnja ćakula“ i „čitaonica“ za starije, manje proslave bitne za kotar uz kulturno-umjetničke programe, radionice i okrugli stolovi za građane, ali i upotpunjavanje komunalnih projekata putem izrade projekta signalizacije i urbane opreme za određenu ulicu, projektne dokumentacije za manje javne prostore i parkove, itd. U krajnjoj liniji, jedan od razloga zbog kojeg su se rijetko održavali zborovi građana u određenim mjesnim odborima i gradskim kotarevima, onaj je i financijske prirode odnosno troškova produkcije takvog događanja koji je u pojedinim slučajevima znao okupiti i do 100 građana na jednom mjestu.
I dok naš amandman nije prošao odlukom Gradonačelnika i vladajuće koalicije, nastavit ćemo raditi na ovom projektu jer su protekli kotarski izbori, odnosno porasla izlaznost na izbore, povećan broj kandidata i kandidacijskih listi, kao i zanimljivi programi istih, pokazali da su građani Dubrovnika prepoznali značaj gradskih kotareva i mjesnih odbore te je sukladno tome potrebno raditi na strukturalnom jačanju ovih tijela. Gradonačelnik je odbijanje amandmana obrazložio time da se priprema Odluka o financiranju mjesne samouprave koja bi trebala biti dovršena do ovog proljeća.
A na nama, kao i svim vijećnicima je raditi i dalje na tome da se to ostvari, jer toliko dugujemo kotarskim vijećnicima koji su odlučili volonterski i predano raditi na poboljšanju kvalitete života u svojim susjedstvima. Istovremeno napominjemo da se ovdje ne radi o ideji participativnog budžetiranja, već o strukturalnom jačanju tijela mjesne samouprave te da se ta dva mehanizma participativne demokracije ne smiju miješati, već istovremeno jačati.
