Dan žena je međunarodni praznik kojim se 8. ožujka svake godine slavi žena, ne kao majka, supruga i domaćica, nego kao ljudsko biće ravnopravno muškarcu u pravu na puno ozbiljenje u društvenom, kulturnom, ekonomskom i političkom smislu.
Povijest bilježi da su osmog ožujka 1857. godine u New Yorku žene zaposlene u tekstilnoj industriji organizirale demonstracije, protestirajući zbog loših uvjeta rada i niskih dnevnica. Demonstracije je rastjerala policija, kao u uvijek čuvajući poredak. Međutim, samo nekoliko mjeseci kasnije, žene su se organizirale u sindikat i nastavile protestirati na isti datum svake godine. Najpoznatiji takav protest dogodio se 1908. godine, kada je 15.000 žena marširalo kroz New York, ovoga puta ne tražeći samo kraće radno vrijeme i bolje plaće, nego i pravo glasa. Dvije godine kasnije, u organizaciji Socijalističke Internacionale, u Kopenhagenu je održana prva međunarodna ženska konferencija, na kojoj je na prijedlog Clare Zetkin, utjecajne njemačke socijalističke političarke i borca za prava žena, ustanovljen Međunarodni dan žena. Već sljedeće godine, preko milijun građana je 8. ožujka izašlo na ulice gradova u Danskoj, Švicarskoj, Austriji i Njemačkoj, dajući podršku ideji ravnopravnosti spolova.
Iako se Međunarodni dan žena službeno obilježava već 108 godina, nejednakost žene na žalost nije stvar prošlosti. Žene su još uvijek lišene određenih prava koje uživaju muškarci, a nejednakost se perpetuira sustavno, patrijahalnim društvenim odnosima, medijskim obrascima utemeljenima na društveno konstruiranim ulogama, ponekad i izravno zakonski. Stoga se ženska prava s razlogom apostrofiraju kao manjinska (društvene su manjine sve one skupine koje ne raspolažu društvenom moći, bez obzira na brojnost pripadnika skupine), odnosno prava izvan standardnog koncepta ljudskih prava i posvećuje im se posebna pozornost.
Gotovo zvuči nevjerojatno da je u 21. stoljeću potrebno naglašavati kako rodne razlike koje se ogledaju u nametnutim društvenim ulogama ne odgovaraju biološkim razlikama između spolova. Muškarac i žena su različiti, ali to ne znači da su žene drugotne! U odnosu žene i muškarca ogleda se ljudskost ljudskih odnosa općenito. Tko diskriminira ženu, eksploatira ju, svodi na njenu rodnu ulogu ili drži u poslušnosti fizičkom silom, taj mora biti spreman i sam biti diskriminiran, eksploatiran, sveden na radnu snagu i zadržavan u tom podređenom položaju silom.
Područja sloboda, već osvojena tijekom 20. stoljeća, danas ugrožavaju svjetonazorski i ekonomski interesi koji su ostvarivi tek uz radikalnu redukciju osobnih i društvenih sloboda. Stoga je danas, kao i nekada, borba za pravičnu plaću i dostojanstvene uvjete rada neodvojiva od borbe za slobodno odlučivanja o vlastitom tijelu i životu. Borba protiv mizoginih izjava i ponašanja nositelja društvene moći neodvojiva je od borbe za pravednu podjelu privatnih i poslovnih obveza, a borba za demokraciju u području rada neodvojiva je od borbe za sekularizaciju društva. Gotovo zvuči nevjerojatno da je u 21. stoljeću potrebno naglašavati da je borba za društvena, ekonomska, kulturna i politička prava žena ujedno i borba za društvena, ekonomska, kulturna i politička prava čovjeka.
Sretan vam Dan žena!
