Otporan grad

Digitalizacija svih gradskih sustava preduvjet je tranzicije iz netransparentnog, zatvorenog i nedemokratskog upravljana gradom u javno odgovornu i otvorenu upravu koja će omogućiti građanima uvid i sudjelovanje u procesima planiranja i odlučivanja. U cijelosti namjeravamo otvoriti proračun i njegovo izvršenje te omogućiti detaljan uvid u stavke proračuna na 4. razini. Ažurno i pregledno ćemo objavljivati ključne pokazatelje i informacije o radu gradske uprave. Digitalizacijom ćemo olakšati korištenje gradskih usluga, a razmjenu informacija i dokumenata s građanima u cijelosti digitalizirati i učiniti dostupnom jednim klikom.

Otpornost demokratskih društava temelji se na njihovoj transparentnosti. Transparentan pristup javnim financijama, uz sudjelovanje svih dionika u političkom životu te poželjno postizanje konsenzusa oko upravljanja javnim novcem neke su od ideja koje njegujemo i koje nastojimo uvesti kao standard u politički život grada od prvog dana ulaska u Gradsko vijeće. Proračun je osnovni dokument financijskog i gospodarskog poslovanja jedinica lokalne samouprave u kojem se očituje strategija upravljanja gradom i razina odgovornosti upravljanja javnim novcem. Dosadašnja je praksa u slučaju Grada Dubrovnika pokazala vrlo nisku razinu transparentnosti. Materijali koji su dolazili pred vijećnike loše su sumarno prikazivali proračunsko stanje u sva tri njegova dijela. Još je veći problem taj što je građanima slika proračuna postala apstraktna nepoznanica, što je posljedično dovelo do nezainteresiranosti javnosti te ju pasiviziralo glede javne kritike. Konačno, građani su „zaboravili“ da se radi upravo o njihovom novcu koji su oni predali na upravljanje Gradu Dubrovniku.

Zbog svega ovog izradili smo Otvoreni proračun koji predstavljamo na našim web stranicama www.srdjegrad.hr/otvoreniproracun koji daje građanima jednostavan uvid u strukturu proračuna, izvore iz kojih se proračun puni kao i grupe rashoda. Tu je i tražilica ugovora javne nabave koja omogućava pretragu ugovora javne nabave Grada i Županije od 2018. godine do danas. Jednako kao što smo to napravili s proračunom u slijedećem ćemo periodu pokrenuti i izradu transparentog stanja sredstva javnih ustanova i komunalnih i trgovačkih društava. Jednako tako smatramo da bi i javnosti trebala biti dostupna i transparentna slika sredstava Turističke zajednice Grada Dubrovnika.

Kao jedna od boljki demokratskih društava je i pitanje financiranja političkih stranaka i nezavisnih lista. Nije, naime, rijetka pojava da se iza nekih političkih aktera kriju „projekti“ različitih interesnih financijera čiji kandidati kasnije s pozicije javne vlasti promoviraju njihov privatni interes nauštrb javnog. Stoga je upravo za podizanje razine demokratičnosti zajednice iznimno važna transparentnost svih izvora financiranja aktera u
politici.

Zbog toga smo izradili model koji na vrlo pregledan način prikazuje sve izvore financiranja, kao i svih rashoda stranke Srđ je Grad www.srdjegrad.hr/financiranje.

Ovim na vlastitom primjeru želimo pokazati odgovoran odnos prema javnom novcu, novcu građana koji su oni
kroz proračun jedinica lokalne samouprave dali na upravljanje izabranim predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti.

Napravit ćemo registar ugovora po upravnim odjelima, gradskim ustanovama i poduzećima i učiniti ga javnim. Pojedine uplate i isplate iz proračuna svoje puno značenje dobijaju tek uz ugovore na koje se odnose.

Transparentan Registar javnih natječaja

Učinit ćemo javno dostupnom cjelokupnu dokumentaciju koja se tiče svih javnih natječaja Grada, gradskih firmi i ustanova kako bi se spriječili lažni javni natječaji i odabrale najpovoljnije ponude. Bez javnog uvida u natječajnu dokumentaciju natječaji se namještaju tako što se poništavaju ukoliko na natječaj pristigne ponuda povoljnija od one u korist koje se natječaj namiješta.

Transparentan Registar sudskih sporova

Učinit ćemo javnim sve tekuće sudske sporove i presude u kojima se Grad pojavljuje kao tužitelj ili tuženik. Građani kao porezni obveznici i stanovnici imaju pravo znati oko čega Grad vodi sudske rasprave, kakve je presude dobio i koje su obaveze Grada prema tim presudama. 

• Ako Grad treba određene podatke od krajnjeg korisnika kako bi odlučio o njegovim pravima i obvezama, dužan je zatražiti sve potrebne dokumente u jednoj interakciji. Od građanina se ne može tražiti da dostavi dodatnu dokumentaciju koja nije bila zatražena pri prvom kontaktu.
• Grad Dubrovnik od krajnjeg korisnika ne smije tražiti niti jedan dokument koji mu je taj korisnik negdje već jednom predao, kao i dokumente koje sam može pribaviti od drugih državnih organa.
• Predaju svih zahtjeva koje građani moraju podnijeti Gradu omogućiti kroz sustav e-Građanin ili putem postojećih digitalnih alata. Službenici su dužni koristiti razne digitalne alate da na brz i pouzdan način osiguraju virtualnu uslugu u što većem opsegu. Samo u iznimnim situacijama može se od građana tražiti osobna dostava ili preuzimanje dokumenata.
• Radno vrijeme treba prilagoditi korisnicima kako bi se dostupnost usluge omogućila i u popodnevnim satima.

Učinit ćemo ocjenjivanje gradskih službenika efikasnim alatom podizanja kvalitete javne usluge. Tzv. ocjenjivanjem od 360 stupnjeva (službenika ocjenjuje krajnji korisnik, kolege, nadređena osoba i službenik samoga sebe, a nadređene pored klijenata i njima nadređenih i njihovi zaposlenici, kao i oni sami sebe) dobiva se cjelovita slika o zadovoljstvu radom zaposlenika, a time i o kvaliteti javne usluge. Smatramo da je 10 % plaće ovisno o kvaliteti pružene usluge.

Kao važan dio jačanja otpornosti demokratskih zajednica jest i jačanje otvorene komunikacije koja mora inkorporirati sve aktere političkog života, od pojedinaca do svih tijela javne vlasti. Suvremena online komunikacija otvara upravo ove mogućnosti. Konkretnim inicijativama za razvoj komunikacijske infrastrukture u vlasništvu Grada Dubrovnika treba stvoriti uvjete za ravnopravan pristup Internetu i javnim servisima u svim gradskim kotarevima i mjesnim odborima te gradskim institucijama. Ciljani korisnici su građani koji pristupom na ovu infrastrukturu ostvaruju mogućnost sudjelovanja u operativnim procesima od ostvarenja svojih prava i obaveza do sudjelovanja u upravljanju.

Dosadašnja praksa upravljanja Gradom Dubrovnikom nam je pokazala da se komunikacija u ovim procesima odvijala gotovo isključivo između izvršne vlasti i lokalnih upravnih tijela (upravni odjeli i upravne službe). Višegodišnja zapostavljenost gradskih kotara i mjesnih odbora dovela je do toga da su građani i njihovi predstavnici postali pasivni promatrači svih događaja u njihovim okruzima te da nisu imali načina pokrenuti neku inicijativu i tražiti odgovornost za nerad odgovornih institucija Grada. Upravo zbog ovoga ćemo se zalagati za izgradnju komunikacijske mreže koja će kao jednu od bitnih karakteristika imati i redovitost održavanja komunikacije kao i transparentno praćenje uspješnosti ove komunikacije. Ovo su njezini predloženi oblici:

• Redovita online komunikacija građana sa svojim predstavnicima na razini gradskih kotara i mjesnih odbora
• Redovita online komunikacija lokalnih upravnih tijela (upravni odjeli i upravne službe) s predstavnicima gradskih kotara i mjesnih odbora.
• Redovita online komunikacija nositelja izvršne vlasti s predstavnicima gradskih kotara i mjesnih odbora.
• Online komunikacija s gradskim savjetodavnim tijelima
• Otvorena platforma gradskih kotareva i mjesnih odbora na kojoj će se moći pratiti programi rada kotareva, njihove financije i projekti participativnog budžetiranja. Ova platforma prati i sve komunikacije prema ostalim akterima i bilježi rezultate komuniciranog.

Iako Grad Dubrovnik ima strategiju razvoja pametnog grada još od 2015. godine, implementaciji pojedinih smjernica iz strategije se nije pristupilo sustavno. Osnovni smisao postojanja ovakvih strateških dokumenata je osiguranje boljih životnih uvjeta za građane ponudom usluga gradskih institucija temeljenih na suvremenim informatičkim rješenjima. Premda je bilo relativno uspješnih rješenja koja se mogu naći na online stranicama Grada Dubrovnika, pojedina su izvedena parcijalno bez jasne slike o konkretnoj dobrobiti za građane te su uglavnom van konteksta te vrlo pasivne usluge sa slabom ili gotovo nikakvom funkcijom. Postoji nerazumijevanje ključnih upravljačkih struktura o potencijalima digitalne transformacije kojima će se postojeći procesi promijeniti i unaprijediti i koji će istovremeno ponuditi bolji servis građanima i ojačati lokalne kapacitete koji takve usluge i rješenja razvijaju.

Razvoj Grada u uvjetima „mrežne ekonomije“ treba se temeljiti na sljedećih nekoliko ključnih smjernica:

• Izgradnja infrastrukture širokopojasnog pristupa internet servisima (od gradskih kotareva, Gradskog vijeća i gradskih ureda, preko gradskih tvrtki i javnih poduzeća) radi efikasnijeg (jeftinijeg i učinkovitijeg) upravljanja gradskim resursima.
• Ulaganje u edukaciju sudionika u upravljanju gradom – korisnika ICT infrastrukture (građana i službenika).
• Kreiranje sadržaja i usluga kroz aplikacije kojima će se upravljanje Gradom otvoriti građanima na jasan i razumljiv način i omogućiti im neposredno sudjelovanje u upravljanju.
• Umrežavanje znanstvenog, obrazovnog, javnog i poslovnog sektora u klaster „proizvođača“ ICT usluga; povratak ili dolazak visokoobrazovanih stručnjaka i stvaranje centra izvrsnosti.
• Jačanje lokalnih kapaciteta za provedbu procesa digitalne transformacije institucija i tvrtki koje pružaju javne usluge

Ideja povezivanja lokalne zajednice se može uspješno razvijati i u digitalnom okružju. U svijetu već postoji nekoliko aplikacija preko kojih je moguće na jednostavan i pregledan način doći do svih osnovnih informacija vezano uz različite aspekte usluga koje se nude u lokalnoj zajednici. Smatramo da Grad Dubrovnik mora biti pokretač kohezije lokalnih usluga i gospodarstva vezano uz proizvodnju, razmjenu i potrošnju dobara. Grad Dubrovnik mora preuzeti odgovornost upravljanja i poticanja zajednice, a ne pasivnog čekanja pojedinih privatnih inicijativa.

Poticaje privatnih poduzetničkih inicijativa Grad Dubrovnik može temeljiti na pokretanju projekta izrade digitalne platforme (#samolokalno) za oglašavanje i razmjenu proizvoda i usluga, kojom bi se promovirali svi javni servisi te privatne uslužne djelatnosti i proizvodi iz ponuda lokalnih gospodarstvenika.

Platformom bi se omogućavala konkretna suradnja poslovnih subjekata (B2B) koji traže i onih koji nude određene usluge i proizvode. U vrijeme COVID krize prvi primjeri dobre prakse koji potiču lokalnu proizvodnju i potražnju došle su upravo iz ovog sektora, sjetimo se samo uspješnosti virtualne place.

Ulaganje u razvoj vlastite platforme ovakvog tipa osnažit će svijest zajednice o vlastitim potencijalima kroz razvoj malih lokalnih tvrtki sposobnih stvoriti lokalno prepoznatljivu ponudu. Digitalna platforma koju predlažemo izvanredan je alat za povećanje dostupnosti svih usluga, ono je primarni izvor svih informacija vezanih uz lokalnu sredinu, te konačno i poticaj lokalnim IT snagama koji, vođeni jasnom vizijom i financijskim sredstvima Grada Dubrovnika, imaju priliku za angažman i rast vlastitih snaga.

U sklopu ovog projekta tražit ćemo na nacionalnom nivou one modele oporezivanja koji će jedinicama lokalne samouprave omogućiti veću slobodu u poreznim politikama kako bi podržali lokalnu proizvodnju i tako ojačali samoodrživost.