Osnovna načela programa “Plan za grad”

Program djelovanja temeljimo na načelu dijaloga. Dijalog, za razliku od monologa, pretpostavlja temeljnu ravnopravnost interesa, koji se za vlastito ostvarenje tek trebaju izboriti u argumentiranoj raspravi – stoga Gradsku vijećnicu razumijemo kao Agoru, javni prostor nadmetanja ideja.  

Svako zajedničko djelovanje koje ima političke, društvene, ekonomske i sl. implikacije nije stvar pukog političkog udruživanja, već slobodnog su-udjelovanja. Slobodnom su-udjelovanju u stvarima javnog interesa (res publicum) i načelu dijaloga proturječan je svaki oblik hijerarhijske organizacije – stoga djelujemo ne kao stranka, nego kao Kandidacijska lista grupe birača.

Resursi zajednice pripadaju zajednici. Zaštita resursa od vitalnog je značaja za zajednicu i njen je temeljni javni interes – stoga je naše političko djelovanje motivirano i fokusirano prvenstveno na zaštitu resursa.

Iz navedenih općih načela definiramo konkretne ciljeve kandidacijske liste Srđ je Grad u okviru Grada i regije. 

DIJALOG – ETIKA U SFERI POLITIČKOG DJELOVANJA

Osnovni princip političkog djelovanja KLGB Srđ je Grad jest pozivanje na načelo dijaloga.

Dijalog pretpostavlja da se različitosti predrasuda i stavova o pojedinim stvarima ne rješavaju po principu političke, društvene ili ine hijerarhije pa da onda netko s pozicije nadmoći provodi svoju volju, mimo obveze prethodnog dijaloga. Iako takvo vladanje nije nužno nelegalno, ono je, upravo zbog izostanka dijaloga, redovito nelegitimno.

Da bi postalo legitimnim, mora se prethodno otvoriti sfera etičkog kao onog osamostaljenog od političke sfere. U tom kontekstu KLGB Srđ je Grad sustavno je radila i izradila prijedlog Etičkog kodeksa sudionika u upravljanju Gradom Dubrovnikom kao uvjeta bez poštivanja kojeg se, samo pukom smjenom vlasti, ništa u bitnom smislu neće poboljšati (prilog Kodeks)

Na nedostatak dijaloga najbolje ukazuje primjer referenduma o ustavnoj definiciji pojma braka gdje ni liberalna, ni konzervativna opcija, uključujući i Crkvu, nisu napravili niti jedan korak prema stvaranju podloge za dijalog u kojem bi se suprotstavljeni najprije trebali upoznati, potom suočiti i u argumentiranoj raspravi pokušali razumjeti jedni druge kako bi pronašli konačno rješenje. U nedostatku dijaloga, prijepor kvalitativne naravi sveo se na birački kvantitet određene opcije. Na puku moć.

Ova lista stoji pri uvjerenju da je praksa zaobilaženja dijaloga, odnosno praksa rješavanja pitanja „odozgo“, u vidu nekih unaprijed zadanih ideoloških formi „modela za sve“ u načelu pogrešno te je jedna od osnova tragedija 20. stoljeća. Stoga se zalažemo da se društvena pitanja rješavaju „odozdo“, odnosno da se u političkom djelovanju osigura dovoljna razina autonomije, u prvom redu građana u odnosu na bilo koju vlast, potom nižih razina vlasti u odnosu na više. Nedopustivo je da su građani sustavno isključeni iz procesa odlučivanja, da  gradski kotar ne sudjeluje u izradi politika koje se izravno tiču života građana u tom kotaru, kao što je nedopustivo da država  županijama i gradovima nameće rješenja koja će bitno odrediti budućnost lokalnih zajednica.  

Kao i do sada lista KLGB Srđ je Grad svojim će radom u Gradskom vijeću, kao i nizom različitih akcija; organiziranjem stručnih tribina, edukacijskim projektima, neformalnim razgovorima i sl. nastaviti graditi polje dijaloga kao preduvjet bilo kojeg ozbiljnijeg konsenzusa.

INTERES LOKALNE ZAJEDNICE  

Nacionalne stranke, već iz same činjenice da djeluju nacionalno, uglavnom ne mogu razumjeti ili ne žele uvažavati specifičnosti i interese lokalnih zajednica, što uključuje različite povijesne, političke, kulturne, ekonomske i ostale posebnosti koje su određenu zajednicu definirale u jednu trajniju strukturu, koju zajednica prepoznaje i o kojoj skrbi.

Lokalne podružnice nacionalnih stranaka, kada i prepoznaju specifičnosti zajednice i htjele bi skrbiti o njenim interesima, a ti se interesi kose s interesima stranke na nacionalnoj razini, zbog stroge hijerarhijske stranačke strukture nisu u mogućnosti raditi na korist lokalne zajednice, a da suprotstavljanjem središnjicama ne dovedu same sebe u pitanje.

Smatramo da svako zajedničko djelovanje koje ima političke, društvene, ekonomske i sl. implikacije nije stvar političkog udruživanja, već slobodnog su-udjelovanja. Stoga, ni na kojoj razini vlasti, ova lista ne podržava princip automatizma onog „ti meni, a ja tebi“ ili bilo kakvog nekritičkog vraćanja bilo kakvih usluga. Posljedično, stran nam je bilo kakav oblik klasičnog političkog koaliranja.

S obzirom na jasne principe svoga djelovanja, KLGB Srđ je Grad očekivala bi podršku i s nacionalne razine, kao što bi bila otvorena pružiti podršku na nacionalnoj razini, samo uz pretpostavku prethodnog otvorenog dijaloga koji bi ukazivao na konsenzualno uvažavanje lokalnih i regionalnih posebnosti.

MEHANIZMI ZAŠTITE RESURSA KOJI SU OD VITALNOG ZNAČENJA ZA LOKALNE I ŠIRE ZAJEDNICE

Neoliberalni koncept temelji se na pretpostavci da se najviša dobrobit pojedinca postiže ostvarenjem individualnih i poduzetničkih sposobnosti, za što treba osigurati tržište maksimalno oslobođeno svih lokalnih, regionalnih, nacionalnih, pa i nadnacionalnih stega, uz strogu regulaciju individualnih imovinskih prava i obveza. Ukupna uspješnost ovakvog koncepta u suštini se postiže ako uspije sve vrste ljudskog djelovanja podvesti pod tržišnu sferu, tj. ako sve društvene odnose reducira na tržišne.

Logika ove doktrine sasvim je prirodno dovela do toga da se u svrhu navodne „dobrobiti“ i „dobiti“ stavljaju i prirodni resursi. Na taj se način resursi o kojima skrbi neka zajednica moraju najprije otrgnuti iz njihove prirodne datosti, učiniti uporabljivima kako bi se potom ta uporabljivost stavila na tržište.

Ono što KLGB Srđ je Grad vidi kao ključni politički problem jest nezrelost i nespremnost uže, ali i šire zajednice, da kontrolira proces stavljanja vlastitih prirodnih, ali i gospodarskih resursa na tržište.

Dosad je zajednica,otporima lokalne i nacionalne države unatoč, nastojala kroz demokratsku instituciju referenduma izboriti svoje direktno pravo na kontrolu ovih tržišnih procesa (primjeri su referendum o Srđu kao i onaj o monetizaciji auto-cesta, ali i još prijeteće pitanje eksploatacije jadranskog podmorja). Uz određene uspjehe tih inicijativa, praksa je pokazala i mnogo negativnih strana. Ponajprije, vlastodršci zakonskim okvirima i izravnom političkom agitacijom nastoje isključiti zajednicu iz kontrole ovih procesa. Kada je u pitanju politička agitacija, notorna su dva primjera: s najviše razine vlasti podmeće se teza kako su demokratski mehanizmi odlučivanja „prespori“ s obzirom na brzinu tržišnih utakmica; na nižoj razini vlasti primjer dubrovačkog gradonačelnika koji poziva na bojkot referenduma o Srđu nezabilježen je u političkoj praksi. Stoga, čak i onda kada se zajednica putem udruga civilnog društva i uključi u kontrolu, njezina je moć veoma ograničena. Pokazalo se, osim toga, da nakon referenduma vlastodršci mogu neznatno promijeniti ono što im je referendumom bilo zabranjeno učiniti i tako sprovesti svoj prvobitni naum, pri čemu se  zajednica nema snage ponovno aktivirati (npr. pitanje tzv. outsourcinga).

 Zbog toga je potrebno:

• Definirati one resurse koji predstavljaju sferu tzv. vitalnih interesa zajednice (prirodni, gospodarski, znanstveni resursi…)
• Definirati procedure kontrole tržišnih procesa ovih prethodno određenih resursa od vitalnih interesa. Oni se trebaju razlikovati od onih koji nisu od vitalnih interesa, jer bi odlučivanje o njima trebalo biti sveobuhvatnije, složenije i dugotrajnije. Institucija referenduma postala bi obveza u slučaju resursa od vitalnog značaja, čime bi se dalo do znanja mogućim „koncesionarima“ da imaju unaprijed računati na sporost odlučivanja o tim prevažnim pitanjima.
• Uzimati u obzir lokalne specifičnosti i lokalnim zajednicama davati zakonsku prednost u odlučivanju nad regionalnim ili nacionalnim interesom (npr. pitanje davanja u koncesiju zračnih i pomorskih luka).

Dok se ovakav vid kontrole i djelovanja ne uspostavi potrebno je zaustaviti sve procese privatizacije javnih dobara koji mogu bespovratno ugroziti vitalne interese zajednica.

KONKRETNI CILJEVI KLGB SRĐ JE GRAD U OKVIRU GRADA I REGIJE

RAZVOJNO PLANIRANJE

• Izrada stručne studije koja bi cjelovito obuhvatila potencijale ove regije i odredile smjernice održivog razvoja pokraj ili onkraj monokulture turizma. Premda je ova regija uglavnom orijentirana na turizam, nužno je razvijati i alternative, naročito ukoliko se pokaže da trenutne alternative mogu s vremenom preuzeti primat (npr. Dubrovnik kao sveučilišni grad, u kojem bi npr. turizam postepeno postajao alternativa).
• Izrada plana upravljanja Gradom u kojem bi sudjelovala stručna javnost i zainteresirane udruge i građani. Ovi su procesi našim zalaganjima počeli, ali se i dalje odvijaju sporo i većim dijelom pod kontrolom izvršne vlasti koja dinamiku izrade uvjetuje financiranjem aktivnosti izrade Plana.Vrlo je važno uzeti u obzir da je Dubrovnik grad pod UNESCO-vom zaštitom i da u planiranju i izvedbi mora moći odgovoriti najvišim zahtjevima. Paralelno s izradom Plana upravljanja potrebno je izvršiti snažan politički i društveni pritisak na nacionalnoj razini da usvojeni planovi upravljanja dobiju status zakonskih akata.
• Pitanje prometne povezanosti također je dio cjelovitog razvojnog planiranja. Grad Dubrovnik i susjedne općine su enklava prometno ovisna o zračnoj liniji s glavnim gradom. Uz činjenicu da je pomorska povezanost potpuno zanemarena, čime regija negira svoj mediteranski položaj, izrada stručne studije prometne povezanosti s maticom zemljom i zemljama Europe nameće se kao vrhunski prioritet.

KOMUNALNI PRIORITETI

• Osigurati uvjete za dopremu optimalne količine kvalitetne pitke vode. Projekt gradnje pročistača, koji bi trebao riješiti česta zamućenja vode,navodno je u tijeku. Ostaje problem utjecaja crnih voda s Grabovice, čija je prisutnost na izvoru Omble dokazana. Niti po koju cijenu ne smije se odustati od zatvaranja i sanacije odlagališta na Grabovici.

• Upotrijebiti sve gradske resurse, stručne i financijske, po potrebi i kreditni potencijal, za osiguranje sigurnog i ekološki prihvatljivog prihvata, obrade i deponiranja oborinskih i kanalizacijskih voda na cijelom području grada Dubrovnika.

• Grad Dubrovnik mora usvojiti i početi odmah implementirati najambiciozniji mogući „ZeroWaste“plan gospodarenja otpadom. Ovaj projekt sadrži ove ključne komponente: odabir trajne lokacije, razvoj potrebne infrastrukture za prikupljanje otpada i definiranje načina prikupljanja, te edukacija javnosti i popularizacija selektivnog odlaganja otpada. Iz Plana gospodarenja otpadom Grada Dubrovnika za razdoblje do 2015. malo je toga ostvareno.

• Izraditi prometnu studiju koja će osigurati nesmetan protok cestovnog prometa uz minimalnu emisiju CO2, rasteretiti Grad i prilaze Gradu od prometa turističkih autobusa te riješiti alternativne načine priljeva turista i posjetitelja u Grad.

PRIMJENA MODERNIH ICT RJEŠENJA U UPRAVLJANJU GRADOM, GRADSKIM RESURSIMA I ODNOSIMA S GRAĐANIMA

Razvoj Grada u uvjetima „Mrežne ekonomije“ treba se temeljiti na sljedećih nekoliko ključnih smjernica:

• Izgradnja infrastrukture širokopojasnog pristupa internet servisima (od gradskih kotareva,Gradskog vijeća i gradskih ureda, preko gradskih tvrtki i javnih poduzeća) radi efikasnijeg (jeftinijeg i učinkovitijeg) upravljanja gradskim resursima.
• Ulaganje u edukaciju sudionika u upravljanju gradom – korisnika ICT infrastrukture (građana i službenika).
• Kreiranje sadržaja i usluga kroz aplikacije kojima će se upravljanje Gradom otvoriti građanima i omogućiti im neposredno sudjelovanje u upravljanju.
• Umrežavanje znanstvenog, obrazovnog, javnog i poslovnog sektora u klaster „proizvođača“ ICT usluga;povratak ili dolazak visokoobrazovanih stručnjaka i stvaranje centra izvrsnosti.

NASTAVAK BORBE PROTIV ŠPEKULATIVNIH PROJEKATA KOJI NEGIRAJU MOGUĆNOST PLANIRANJA VLASTITOG RAZVOJA

Bez prethodno izrađene studije koja bi definirala smjernice daljnjeg razvoja zajednice, razvijaju se parcijalni projekti, često puta izrađeni pod patronatom trenutnih vlastodržaca, koji predstavljaju kočnicu cjelovitom razvoju. Lokalna zajednica lišava se mogućnosti planiranja vlastitog razvoja, čime joj se nanosi nenadoknadiva šteta.

• Športsko-rekreacijski centar s golf igralištem na Srđu – iskoristiti sva raspoloživa sredstva, politička i pravosudna, da se zaustavi ovaj špekulativni biznis nekretninama, koji pod krinkom javnog interesa, sporta i rekreacije parazitira na iskorištavanju javnih prostornih resursa.
  1. Županija dubrovačko-neretvanska mora vratiti obuhvat na zakonitih 100 ha. Temelj za takvu odluku presuda je Visokog upravnog suda o nezakonitosti povećanja obuhvata na 310 ha.
  2. Grad Dubrovnik mora ustanoviti raskid koncesijskog ugovora između Grada Dubrovnika i tvrtke razvoj Golf d.o.o.. Pravni temelj raskida koncesijskog ugovora sadržan je u samom ugovoru.
• Stvoriti političke, pravne i ekonomske pretpostavke da Grad Dubrovnik nastavi kontrolirati uvjete prihvata kruzerskih posjetitelja u Luci Gruž. Ni pod koju se cijenu ne smiju dogoditi pogreške poput onih koje je Grad Dubrovnik već napravio s tvrđavom Imperijal i Garažom, odnosno Grad Zagreb sa zračnom lukom.

KLGB Srđ je Grad će kao i do sada nastaviti javno podržavati i zajedno nastupati sa svim građanskim inicijativama koje se u svojim lokalnim zajednicama bore protiv ugrožavanja vitalnih interesa, rasprodaje resursa i privatizacije javnih dobara.
Politika (Gradska vijećnica) – prostor za dijalog, Lokalna zajednica – prostor za bolji život, Srđ – prostor za rekreaciju, Terminal – prostor za vlastite investicije, Resursi – prostor za zaštitu, Strateški dokumenti – prostor za planiranje, Otpad – prostor za recikliranje, Moderna ICT rješenja – prostor za efikasno upravljanje resursima, prostor za sudjelovanje građana u upravljanju, prostor za izvrsnost