Baština i prostor su, uz vodu, ključni resursi Grada Dubrovnika, a budući da nisu obnovljivi, potrebno je planirati njihovo održivo korištenje. Tijekom proteklih deset godina svjedocima smo neplanskog i agresivnog odnosa prema baštini i prostoru, nametanjem građevinskih projekata čije ostvarenje onemogućuje dugoročnu dobrobit lokalnog stanovništva. S druge strane, svjedočili smo neprofesionalno i pristrano izrađenim studijama po kroju unaprijed dogovorenih projekata, studijama čiji su naručitelji nerijetko bili sami investitori, a u procesu čije izrade nisu u dovoljnoj mjeri konzultirana stručna udruženja i udruge civilnog društva, a njihova su se mišljenja u potpunosti ignorirala.
Za razliku od dosadašnje prakse, inzistirat ćemo na razvojnom planiranju uz izradu stručnih strategija i studija koje će cjelovito rješavati problem suživota građana, baštine i turizma, uz uvjet da:
• Sve studije i prostorno-planska dokumentacija budu izrađeni od neovisnih stručnjaka, a naručeni od neutralne strane. Izrađene neovisne studije moraju se implementirati bez odgode, neovisno o „podobnosti“ rezultata studija.
• U izradu studija kao i procese donošenja i provedbe planova od početka mora biti uključena zainteresirana javnost: stručna udruženja, civilno društvo i predstavnici građana.
ODRŽIVO UPRAVLJANJE BAŠTINOM
Opasnost neprimjerenog odnosa prema Dubrovniku kao gradu na Listi svjetske baštine prepoznat je i od strane UNESCO-a, kad je 2014. zatražena hitna izrada i implementacija planova i strategija kojima se treba osigurati održivo upravljanje baštinom (Studija utjecaja na baštinu (HIA) za projekt golf-resorta na Srđu, Plan upravljanja i Strategija za razvoj turizma), kao i zakonskog okvira za kruzerski turizam.
Ključan preokret u upravljanju baštinom jest napuštanje poimanja baštine kao resursa za izvlačenje financijske koristi. Pojam održivosti u kontekstu upravljanja baštinom ne odnosi se na ekonomski aspekt njenoga korištenja, već prvenstveno na dodjeljivanje prikladne namjene koja čuva ne samo materijalnu, već i simboličku vrijednost spomenika. Suvremeni pristupi zaštite spomenika naglašavaju očuvanje spomenika u svome prirodnom povijesnom okolišu (Historic Urban Landscape), kao i zaštitu nematerijalnih aspekata spomenika, prvenstveno očuvanje autentičnog načina života unutar urbanih spomeničkih cjelina.
- U skladu s takvim proširenim pojmom spomeničke baštine, podržavamo napore u smjeru maksimalnog proširenja opsega kontaktne zone koja u gradskim strateškim dokumentima treba biti tretirana kao aktivna zona (support zone) rasterećenja povijesne jezgre.
- Podržavamo profesionalan i nepristran pristup izradi pripremnih studija i programa za izradu plana upravljanja zaštićenom povijesnom jezgrom, uz sudjelovanje predstavnika građana i civilnoga društva, te ćemo se i dalje zalagati za kontinuitet izrade plana upravljanja u zacrtanom smjeru iz proračunskih sredstava.
- Zalagat ćemo se za izradu primjerenoga i efikasnoga zakonskog okvira za izradu i provedbu Planova upravljanja.
- Navedene temeljne smjernice za upravljanje baštinom, kao i prioriteti zacrtani planom upravljanja, moraju biti ugrađeni u sve strateške dokumente grada, prvenstveno u Strategiju turizma.
EFIKASNO PROSTORNO PLANIRANJE
Prostorno je planiranje važna i kompleksna djelatnost koja prostor kao važan i ograničeni resurs treba sagledavati u prostornim, vremenskim, društvenim, kulturnim i gospodarskim aspektima. Važan zadatak planiranja uspostavljanje je ravnoteže između privatnog i javnog, a što se vrlo izravno očituje u kreiranju slike grada i kvalitete svakodnevnog života.
Urbanističko planiranje kroz participativne i transparentne metode mora od početka uključiti zajednicu kao svog krajnjeg i aktivnog korisnika. Postojeći urbanistički planovi nemaju tu kvalitetu, te su upravo oni uzrokom devastacije prostora, pretjerane izgradnje, nebrige o javnim sadržajima, uništavanja zelenila i pogodovanja špekulativnim investicijama.
Stoga se zalažemo za:
- hitnu izradu novoga Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana grada, do čijeg je donošenja nužno staviti postojeći GUP van snage ili u njega intervenirati restrikcijama
- donošenje UPU-a Povijesne gradske jezgre
- dovršenje Plana upravljanja povijesnom jezgrom
- veću participativnost, transparentnost i stručnu neovisnost prilikom izrade nove i izmjena postojeće planske dokumentacije
- osposobljavanje Gradskih kotara za pokretanje prijedloga za gradske projekte, a za koje bi se zatim na Gradskom vijeću donosio Plan prioriteta realizacije. Posebno ćemo poticati projekte vezane uz urbanističko projektiranje, odnosno poboljšanje kvalitete javnog prostora prikladnom i funkcionalnom urbanom opremom.
- izradu katastra zelenila kojim bi se spriječilo rapidno uništavanje visoko vrijednih, planski sađenih stabala i potaknula njihova zaštita.
