U obilazak najveće grdskog kotara Montovjerne krenuli smo iz ulice Josipa Jelačića.. Završavaju se radovi na zgradi iza Grawea. Dok čitava Europa zazelenjava krovove zgrada ili na njih postavlja solarne kolektore, u centru Dubrovnika, na krovu zgrade koja je izazvala najveće kontroverze i nestanak vode za Lapad, stajat će automobili. Glavna prometna i pješačka komunikacija između ulica Josipa Jelačića i Kneza Branimira mjesto je gdje dolazi do konflikta pješačkog i kolnog prometa, ulica je uska, nema prostora za trotoar i jedva se dva obična auta mimoiđu. Nisu postavljeni ni rukohvati, iako su se stariji građani žalili da su im po kišnom vremenu potrebni.
Jedno od najzagušenijih mjesta za parking u gradu je u Ulici kneza Branimira. Dugo se vremena predlagalo rješenje da se promet ovom ulicom učini jednosmjernim, a da se za prometovanje koristi nerazvrstana cesta iza zgrada. Prošli smo i trasom između Kineskog zida i Čokolina gdje bi se trebalo dogoditi povezivanje ovih dviju cesti. Nismo uspjeli saznati zašto se to spajanje nije realiziralo. Na vrhu Montovjerne i dalje se gradi.
Nezadovoljni stanari koji su nekad branili stabla, kažu nam da tih stabala više nema i da su bitke protiv izgradnje izgubljene. Nedjeljom popodne odvila se sječa, iako je po elaboratu koje su mještani sami platili čak 16 stabala bilo proglašeno zdravim stablima visokog boniteta koja se nisu smjela ukloniti. Epilog svega je preizgrađena siva zgrada koja strši nad cijelom Montovjernom koja je imala problem s dobivanjem uporabne dozvole radi preizgrađenosti i jednog i pol kata viška. Međutim i to se riješilo jer zna se kome i čemu služi gradski odjel za izdavanje dozvola.Ispred Čokolina slični problemi u vezi parkinga, stanari se poznaju, ponekad i međusobno zagrade pa se zovu kad treba izaći. Ulica Vladka Mačeka nosi ožiljke građevinskih radova, grbava je, promet se rutinski odvija i dijelom trotoara.
Strpljivi se stanovnici na sve naviknu, ušminkavanja asfalta nema ni na vidiku.Park i igralište između Čokolina i Peytona pravi je centar društvenog života. Na igralištu je uvijek živo, u dječjem parku je debela hladovina, a odnedavno imaju i rasvjetu, u društvenim prostorijama okupljaju se umirovljenici, djeluje knjižnica….Građani su se navikli i na, po mišljenju mnogih, predimenzioniran studentski dom čiju financijsku konstrukciju nisu uspjeli spasiti ni izleti u rentanje soba turistima ni dostava hrane iz studentske menze. Očito je da su podaci u studiji izvodljivosti bili napuhani pa je hipotekom trebalo premostiti minuse koje poluprazan dom stvara. Nakon 5 godina prestaje EU nadzor nad provedbom projekta i za očekivati je da će se financijska rupa sanirati tržišnim zimmerfrajem i ugostiteljstvom okrenutom tržištu.
Nedavno su vraćeni i ležeći policajci ispred ureda Sanitata u ulici Marka Marojice na zadovoljstvo roditelja školaraca. U prekrasnom drvoredu čempresa na putu prema Peytonu svake se godine osuši poneko stablo. Zašto se ne zasade novi mladi čempresi na mjestima na kojima nedostaju?Najveći predmet brige za brojne roditelje koji djecu šalju u školu i vrtić Palčica prijelaz je preko ulice Iva Vojnovića. Promet se odvija prebrzo i česte su prometne nesreće na čitavom potezu od Semafora do Okružnog.
Noću također Vojnović postaje poligon za iživljavanje automobila i motora.Sportska dvorana u vrtiću nije dovoljno korištena, većina vrtićkih dvorana u RH-u ima integriran sportski program te se još u vrtićkoj dobi djeci nude sportske aktivnosti u suradnji sa sportskim klubovima i dipl. kinezilozima. Zašto se takvi programi ne bi odvijali i u vrtićkoj sportskoj dvorani?O tzv. bazenu na ulici Iva Vojnovića ispred kioska koji se stvara prilikom svake obilnije kiše dugo se govorilo, navodno postoji cjeloviti projekt koji će rješavati odvodnju Vojnovića do Batale.Peyton i Hladnica sačuvali su obilježja smislenog urbanizma, velikim dijelom sačuvali su zelenilo između zgrada, trotoare, dobro održavane skaline koje ih povezuju s ulicom Iva Vojnovića te ahitektonsko oblikovanje tog prostora funkcionira danas puno humanije nego građevinski podvizi temeljeni na važećem GUP-u Grada Dubrovnika.Na Gorici sv. Vlaha govori se o novim građevinskim projektima Dubrovačke biskupije, za nadati se je da neće otići u smjeru izgradnje namijenjene turizmu i afitavanju u kojem je već otišao nekadašnji starački dom uz crkvu Gospe od Milosrđa. Igralište na Gorici jedino je koje nema svjetlo, navodno nekome smeta jer bi se djeca na Gorici dokasna mogla na njemu igrati i stvarati buku.
Šetnica prema Petki – navodna biciklisticko-pjesačka staza koja je trebala povezivati Gospino polje i Petku, predstavljena u sklopu projekta Adria move it 2014. godine, nažalost je ostala je samo zapuštena staza te služi iskljucivo za pješake, dok biciklisti čekaju neka bolja vremena. Preizgrađena Hladnica i nove zgrade na putu od Gorice sv. Vlaha daju naslutiti da će se jednog dana spojiti pa ćemo imati pojas zgrada umjesto pojasa zelenila. Pogled na Gospino polje i zelenu površinu na sjevernoj padini za sada samo ostavlja nadu da se neće izgraditi (iako projekt već postoji).
