Na sjednici 1.12.2022. pred vijećnicima se našao Program održavanja komunalne infrastrukture za koji smo glasali protiv. Zašto?
Prolazeći kroz rezultate ankete provedene za kotarske izbore koju je ispunilo 400 naših sugrađana, dosadašnje zapisnike sjednica gradskih kotareva te ostale izvore iz medija, kao i kroz konzultaciju s relevantnom stručnom literaturom kakva je i „Krajobrazna studija za administrativno područje Grada Dubrovnika“ dovršena ove godine, donijeli smo zaključak da je navedeni Plan u velikoj mjeri ne samo neprovediv, već i neprilagođen situaciji na terenu te kapacitetima aktera da ga provedu. Ukratko, riječ je o Planu koji se iz godine u godinu prepisuje i kao takav donosi pred vijećnike, a da nikad nije u pitanje dovedena njegova efikasnost kao i rezultati koje donosi.
Dva su osobita primjera iz ovog Plana koja bismo voljeli istaknuti:
Raspored čišćenja ulica te ostale kategorije održavanja
Iz ankete je vidljivo da se čišćenje ulica prema trenutno raspoređenim zonama ne događa. Osobiti primjer je područje Svetoga Jakova, koje spada u zonu A, dakle zonu svakodnevnog čišćenja, a koje je pometeno tek nakon reakcije gradskog kotara. Slične situacije se događaju u apsolutno svakom kotaru Grada Dubrovnika. Poštujući trud i rad djelatnika Čistoće, naglasili bismo da je, a s obzirom na to da je vidljivo da se raspored ne može ispoštovati, vrijeme da se rasporedi i zone drugačije postave, na korist navedenih radnika i građana Dubrovnika. Slična situacija i potreba događa se i kod održavanja košarica za otpad, uklanjanja trave i korova, održavanja javne rasvjete i javne odvodnje oborinskih voda.
Održavanje javnih zelenih površina
Da se prihranjivanje, obnavljanje, popuna nasada odgovarajućim biljnim fondom kao i tretiranje nasada zaštitnim sredstvima redovito događalo, kako je to navedeno u ovom Planu, ne bismo imali situacije oštećenja i padova stabala kojima svjedočimo u zadnje vrijeme, a osobito tijekom velikih vremenskih neprilika. Nadalje, svatko tko je barem jednom ove godine posjetio Bogišićev park i park Gradac vidi da se proklamirano održavanje staza i puteljaka putem zbijanja i nasipanja u ovome Planu, naprosto ne događa. Slučaj koji se nedavno dogodio na parkingu Tenis-Tabor, u sklopu UNESCO-ove zaštićene cjeline, kada je Sanitat s objašnjenjem da su uočili znatna oštećenja posjekao borove, dodatno nam je istaknuo to da se obnavljanje i prihranjivanje zelenog fonda ne događa, kao niti da će se posječeno nadopuniti odnosno zamijeniti novim. To sada postaje parking za automobile.
Ali da se ne vodimo anegdotalnim zaključcima i slučajevima, pozvat ćemo se na već navedenu „Krajobraznu studiju za administrativno područje Grada Dubrovnika“ koja u svojem uvodu ističe: „Otvorene/zelene površine Grada Dubrovnika predstavljaju veliku vrijednost grada i okolice jer su dio dubrovačkog prostornog identiteta.”
U analizi trenutne situacije, studija ističe da se događa neodrživi proces degradacije i zanemarivanja zelenila, što se očituje u betonizaciji urbanog krajobraza, smanjenju kvalitete boravka u gradu, povećanju temperature, te osobito gubitku zelenih prostornih elemenata kao apsorptivne podloge pa tako olujne kiše, sve učestalije zbog klimatskih promjena, stvaraju poplave te klizišta i odrone. Studija navodi i konstruktivne smjernice za integralnu zaštitu zelenog fonda, od kojih bismo posebno istaknuli očuvanje svih visokih šumskih i parkovnih vegetacija, ali i ostalih vegetacija poput gariga i grmolike vegetacije, posebnu zaštitu preostalih kompaktnih i cjelovitih šumskih obalnih krajobraza koji se nalaze između građevinskih područja naselja, očuvanje bioraznolikosti i zaštitnog krajobraznog zelenila koje pridonosi stabilizaciji padina i zaštiti od erozije i buke te ističe potrebu uvođenja mehanizama koji će osigurati da se prilikom izvođenja građevinskih radova u što manjoj mjeri oštećuje rubna vegetacija, osobito stabla i njihovo korijenje, a ako se isto dogodi da je štetu potrebno sanirati.
I dok navedena studija navještava Strategiju i Akcijski plan zelene infrastrukture Grada Dubrovnika, za koje saznajemo da bi se izradili u sklopu „Programa transnacionalne suradnje Središnja Europa 2021. – 2027.“ kroz projekt „URBan GReen INfrastructure framework“ koji još uvijek čeka odobrenje financiranja, a Gradac i Bogišićev park čekaju novce iz ITU mehanizma, konkretna akcija na terenu izostaje. Prema analizi problema koju je studija donijela, vidimo da je akcija i briga izostajala i prethodnih godina, osobito u segmentu obnavljanja, nadopune i održavanja zelenila koji se trebaju provoditi kroz Plan komunalnog održavanja. Stoga moramo postaviti pitanje, koliko će još proći studija, strategija, elaborata, konferencija, znanstvenih radova i prezentacija da bi se isti implementirali u ovome Planu koji im među rijetkim takvim dokumentima usko vezanima uz Proračun omogućuje direktno provođenje? Dok sav opisani zeleni fundus ne nestane? Posječena ili srušena stabla neće čudesno narasti do sljedećeg proljeća i ljeta, a kada nas, na štetu po zdravlje i građana i posjetitelja, očekuju ponovne visoke temperature. Hlada nigdje, a nije ni čudo jer smo prema Krajobraznoj studiji koja ima smjernice za zaštitu, uređenje, upravljanje, razvoj i ublažavanje klimatskih promjena zapeli na zaštiti i održavanju, dakle prvom stupnju.
Novaca za sufinanciranje projekata održavanja i sadnje će uvijek biti, osobito kroz sredstva Europske unije koja pred klimatskim promjenama pokušava biti što otpornija, ali i kroz nacionalna sredstva kao što je to bio natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odnosno „Javni poziv za provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama“ koji je, između ostalog, financirao i sadnju stabala, grupe stabala i urbanih šuma, a čime se doprinosilo provedbi „Akcijskog plana Vlade Republike Hrvatske o sadnji dodatnih stabala za kompenzaciju emisija automobilskih turističkih posjeta Republici Hrvatskoj do 2030. godine“, a o kojem smo pravovremeno obavijestili Grad. Novaca će uvijek biti, kao i kompetentnih aktera da navedene novce „izvuku“ iz sličnih natječaja kao i da projekte provedu, poput Odjela za urbanizam i zaštitu okoliša, Odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju, udruga civilnog društva, agencija kao što su to DURA i DUNEA, instituta i sveučilišta na lokalnoj i nacionalnoj razini. Samo je bitna volja, suradnja i shvaćanje sustavnog rješavanja ovog problema kao prioriteta Grada Dubrovnika.
