PLAN ZA JUG
Županijski izborni program koalicijske liste Srđ je Grad / Možemo! / Nova ljevica / Zaokret temelji se na osnovnim načelima proizašlim iz izbornog programa 3O/ Otvorenost, Otpornost i Održivost na gradskoj razini.
Želimo razvijati regiju novih ideja, temeljenu na zelenim politikama okrenutim prema građanima i za građane juga Hrvatske. Na županijskoj razini nudimo viziju konkretnih mjera koje planiramo provesti u narednom mandatu, s ciljem postizanja kvalitete života svih građana Dubrovačko neretvanske županije.
ZELENI PLAN
• Deklaracija o eko Županiji
• Uvođenje EKO pristojbe
• Mjerne stanice za kvalitetu zraka i mora
• Poticanje razvoja eko poljoprivrede izelenih industrija
• Novi plan za upravljanje otpadom i ukidanje plastične ambalaže u DNŽ
PLAVI DOGOVOR
• Novi pravilnik o koncesijama plaža i upravljanju javnim pomorskim dobrom
• Javna objava registra svih vezova
• Nove komunalne lučice za građane u PP DNŽ i
legalizacija većine postojećih divljih vezova
• Poticanje plavog gospodarstva na otocima i duž obale
• Inicijativa za vraćanje dužobalne brodske linije Rijeka Dubrovnik
• Proširenje mreže zaštićenih područja i lokaliteta
CRVENI ODGOVOR
• CGO Lučino razdolje
• Izmjene Prostornog plana DNŽ
• Strategija razvojne stanogradnje, povećanje stambenog fonda JLS-a i razvoj
podloga za projekte suradničkog stanovanja
• Kampanja o pravednom i održivom financiranju OB Dubrovnik i zdravstvenog sustava
ZELENI PLAN
Deklaracija o eko Županiji
U prvoj godini mandata Županijska skupština će pripremiti i donijeti Deklaraciju o eko Županiji, kojom bi se smjer razvoja i djelovanja u Dubrovačko – neretvanskoj županiji snažno usmjerio prema zelenim politikama, energetskoj transformaciji, većoj otpornosti na očekivane klimatske promjene i ekološki očuvanom prostoru.
Energetska i prehrambena samodostatnost, očuvanje kvalitete zraka, vode, mora i tla, smanjenje ekološkog otiska u skladu sa europskim smjernicama i ciljevima, snažna orijentacija prema ekološkom uzgoju hrane, vlastitim sortama sjemene i primjena politike “od polja/mora do stola”, zelena javna nabava od lokalnih dobavljača, poticanje zelenog i plavog poduzetništva, poduzetništva razvijenog na ponovnoj upotrebi sirovina dobivenih recikliranjem i kvalitetnim sustavom kružnog gospodarstva i upravljanja otpadom i povećanje otpornosti na buduće izazove klimatskih promjena i mogućih kriznih situacija… trebaju postati načelo, točka preokreta i novi smjer razvoj Dubrovačko – neretvanske županije, kojim će se ponositi svi njeni stanovnici.
Uvođenje EKO pristojbe
Stvorit ćemo preduvjete i financijske kapacitete Dubrovačko – neretvanske županije za zelenu transformaciju predstavljenu “Planom za Jug” koji će se temeljiti na uvođenju EKO pristojbe. Ona bi u potpunosti bila prihod županija s namjenskom svrhom trošenja u zelene eko projekte. Uvažavajući trenutnu ekonomsku situaciju i potrebu oporavka turističkog sektora iz kojeg bi bila generirana, njeno uvođenje planiramo u 2023. godini, a do tad bi imali priliku pronaći najbolje modele, koji bi osigurali zelenu transformaciju regije i ne bi bili dodatno opterećenje na gospodarstvo i konkurentnost.
Model Eko pristojbe već godinama uspješno funkcionira u nekoliko europskih zemalja (primjer: Španjolska) i riječ je o namjenskim sredstvima za unaprjeđenje ekologije i financiranje zelenih projekata.
Eko pristojbu bi plaćali svi sudionici turističkog gospodarstva: sami stacionarni turisti, izletnici, putnici na brodovima na kružnim putovanjima, gosti na dnevnim turama s brodovima koji krstare Jadranom, turisti na jahtama i charter brodovima i jedrilicama, te sami sudionici prometa (brodovi prema BRT-u i broju gostiju). Visinu pristojbe bi donosila Skupština Dubrovačko – neretvanske županije za razdoblje od tri godine, a svaka redovna ili izvanredna izmjena bi morala biti donesena do 30. rujna tekuće godine da bi vrijedila u sljedećoj kalendarskoj godini.
Sredstva prikupljena Eko pristojbom bila bi namjenska sredstva za provođenje ekološki usmjerenih politika, razvoj zelenog gospodarstva, eko poljoprivrede, energetike, povećanje otpornosti gradova i općina na klimatske promjene, zaštitu okoliša i upravljanje sustavom prikupljanja otpada.
Mjerne stanice za kvalitetu zraka i mora (uspostavljanje trajnog monitoringa)
Pred izazovima zagađenja zraka, vode, mora i tla, potrebno je djelovati uspostavom sustava stalnog monitoringa na sve moguće izvore onečišćenja, koji bi bio transparentan i javno dostupan, povezan s digitalnim platformama koje bi omogućile svim stanovnicama Dubrovačko – neretvanske županije kontinuirani uvid u stanje kvalitete ovih za život ključnih indikatora.
Uspostavit ćemo i kontinuirano širiti mrežu mjernih stanica na svim potencijalno ugroženim točkama, u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku, Institutom za more i priobalje, Zavodom za javno zdravstvo, srednjoškolskim ustanovama, udrugama civilnog društva i drugim stručnim partnerima, izgraditi široku mrežu koja će javnim službama omogućiti brzu reakciju i preveniranje većih ekoloških zagađenja i kontinuirano prilagođavati javne politike u smjeru očuvanja okoliša.
Poticanje razvoja eko poljoprivrede i zelenih industrija
U cilju ostvarenja preuzete obveze da do 2030. godine 25 % cjelokupne poljoprivredne proizvodnje treba transformirati u eko poljoprivredu, poticat ćemo pravedni i zdrav prehrambeni sustav koji je prihvatljiv za okoliš, s ciljem ostvarivanja prehrambenog suvereniteta i samoodrživosti.
Politikom „od polja/mora do stola” povećat ćemo kvalitetu prehrane u lokalnoj zajednici i podupirati djelovanje poljoprivrednika i ribara koji su presudni u njezinoj provedbi. Osigurat ćemo da se javni novac namijenjen za nabavu hrane za javne ustanove i institucije koje su obveznici Zakona o javnoj nabavi vraća u lokalnu zajednicu i postane motor razvoja lokalnih OPG-ova i zadruga.
Stvorit ćemo perspektivu za bavljenje poljoprivredom, stabilnost tržišta za OPG-ove, te kvalitetu hrane u jaslicama, vrtićima, bolnicama, školama, studentskoj menzi i javnim institucijama. Stvorit ćemo lokalno tržište za proizvode OPG-ova, osigurat ćemo im temelje za daljnji razvoj i udruživanje kroz koje bismo lokalnu poljoprivrednu proizvodnju mogli preusmjeravati u turističko tržište.
Poticat ćemo zadrugarstvo i povećanje kvalitete proizvoda davanjem prednosti pri dobivanju poticaja te kroz pomoć pri osnivanju zadruga. Zadrugarstvo smanjuje troškove proizvodnje i povećava prihode kroz zajednički plasman i okrupnjenu pregovaračku poziciju na tržištu. Poticat ćemo zajedničke modele upravljanja između predstavnika tijela lokalnih vlasti i zadruga.
Poticat ćemo tvrtke u privatnom i javnom sektoru na ulaganja u zelene tehnologije i proizvodnju proizvoda i usluga kojima želimo biti primjer za ulaganja u kružnu ekonomiju i otvaranje zelenih radnih mjesta (proizvodnja proizvoda iz otpadne plastike, drva i sl), IT zelena rješenja za gospodarenje otpadom i smanjenje emisija stakleničkih plinova, IT rješenja za pametne gradove…
Pokrenut ćemo energetsku tranziciju kroz kontinuirane projekte energetske obnove, čime ćemo povećanjem energetske učinkovitosti smanjiti potrebu za energijom, a sredstva ćemo osigurati iz fondova Europske unije. Promicat ćemo solarizaciju krovova, izgradnju malih sunčanih elektrana kroz individualne investicije i osnivanje energetskih zadruga građana.
Novi plan za upravljanje otpadom i ukidanje plastične ambalaže u DNŽ
Županija će imati cilj u partnerstvu sa općinama i gradovima potaknuti izgradnju infrastrukturu i komunalnih usluga koja će rezultirati smanjenjem količina otpada, dostizanje zakonom propisanih ciljeva recikliranja kao i prelazak na pravednu naplatu odvoza kućnog otpada po predanoj količini. Tražit ćemo implementaciju sustava odvojenog prikupljanja biootpada, a općinama sa manjim stručnim i financijskim kapacitetom pomoći ćemo da kroz udruživanje i županijsko vodstvo implementiraju izgradnju zatvorenog sustava gospodarenja otpadom sa sortirnicom, drobilicom, bioplinskim postrojenjem i centrom za ponovnu uporabu otpada.
Redefinirat ćemo Plan gospodarenja otpadom na županijskoj razini, uvođenjem suvremenih tehnologija koje omogućuju ostvarenje ciljeva: „Otoci bez otpada“ i „Županija bez odlagališta“.
Proširenje mreže zaštićenih područja i lokaliteta
U cilju ostvarenja plana o većoj zaštiti kopnenih i morskih površina, koje proizlaze iz potpisanih obveza i ciljeva Europske unije, poticat ćemo širenje opsega zaštite na najvrijednijim lokalitetima i njihov ulazak u sustav zaštićenih područja i lokaliteta na nacionalnoj i europskoj razini. Od proglašenja Parkom prirode samog ušća i delte Neretve, preko većeg stupnja zaštite brojnih vrijednih parkova i šuma i pojedinačnih lokaliteta iznimne vrijednosti, do širenja zaštitnih područja na akvatorije naših otoka… Inicirat ćemo sveobuhvatni plan zaštite prirode i lokaliteta u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, koji će proizlaziti iz Deklaracije o eko županiji, s posebnom brigom za potencijalno ugrožena područja.
PLAVI DOGOVOR
Novi pravilnik o koncesijama plaža i upravljanju javnim pomorskim dobrom
Potrebno je donijeti novi Pravilnik o koncesijama i upravljanju javnim pomorskim dobrom, koji će uvažiti sve aktualne prigovore građana, ali i samih korisnika koncesija. Prijedlog Pravilnika treba proći kroz transparentan proces zajedničkog rada sa svim zainteresiranim stranama, javno predstavljanje i sudjelovanje građana i poduzetnika s prijedlozima i primjedbama. Time bi se uveo red i prava mjera u korištenju javnog pomorskog dobra, na dobrobiti svih uključenih.
Nove komunalne lučice za građane u PP DNŽ /legalizacija većine postojećih neuređenih vezova / javna objava registra svih postojećih uređenih vezova
Rješenje problema vezova treba tražiti u partnerstvu s građanima i donošenju pravilnika kojim bi se jasno definiralo bodovanje pri dobivanju novih vezova. Međutim, osim transparentnosti postojećih vezova, nužno je pokrenuti investicije u nove javne komunalne lučice. Županijski prostorni plan nosi nerazvijene lokacije za javne komunalne lučice, a ukoliko ŽLU nisu u mogućnosti financirati njihovu izgradnju, postoji model kojim građani mogu sami investirati u te lučice, a to je potaknuti građane da se udruže u sportsko-ribolovna društva i sudjeluju u investiciji uređenja vezova. Procedura je propisana zakonom i predviđa da inicijativa ide od Županijske lučke uprave, Ministarstvo daje suglasnost, a odluku donosi Županijska skupština. Dubrovačko – neretvanska županija treba preuzeti financijsku obvezu rješavanja projektne dokumentacije.
Usporeno s ovim procesom, treba pokrenuti utvrđivanje aktualnog stanja s neuređenim vezovima u prostoru, konačno upisati granice javnog pomorskog dobra i pristupiti parcelizaciji budućih vezova na svim područjima gdje je to moguće, uz uvažavanje zatečenog stanja. Trebamo ponuditi vlasnicima plovila da u razumnom roku sami izrade vezove u skladu s tipskim rješenjima koja će propisati nadležna tijela. Za cijenu samog ulaganja umanjila bi se naknada za vez u prvom petogodišnjem ugovoru. Time bismo dobili red u prostoru, nove vezove zbog urednijeg stanja, ali i u budućnosti nove prihode lučkim upravama koje bi one dalje ulagale u podizanje standarda u javnim lučicama.
Poticanje plavog gospodarstva na otocima i duž obale (pomorstvo, mala brodogradnja, ribarstvo…)
Županija s tako dugom poviješću pomorstva i brodarstva, ljudima rođenim i sljubljenim s morem, plan budućeg razvoja treba temeljiti na znanju i resursima koje već imamo. Stvaranje preduvjeta za daljnji razvoja pomorstva, poticanje ulaganja u malu i srednju brodogradnju, ribarstvo marikulturu, su prirodan i do sada malo iskorišten prostor za gospodarski zamah temeljen na plavim i ekološki prihvatljivim investicijama.
Inicijativa za vraćanje dužobalne brodske linije Rijeka Dubrovnik
Potaknut ćemo interventni povratak dužobalne brodske linije Rijeka – Dubrovnik koja bi tjedno bi mogla dovoditi nekoliko tisuća gostiju i približiti jug Hrvatske emitivnim tržištima koja su na 3-5 sati od Rijeke. Subvencioniranje ove linije s jakom promotivnom kampanjom u Rijeci bliskim emitivnim tržištima, omogućilo bi dolazak gostiju kojima je Dubrovnik sad predaleko, a na odmor žele ići svojim automobilima.
Sjetimo se da je Jadrolinija nekoć za liniju Rijeka – Dubrovnik imala vrlo uspješni slogan „Odmor počinje na brodu!“ I uistinu, odmor bi započinjao s krstarenjem Jadranom do odredišta na Korčuli, Pelješcu, Mljetu i dubrovačkoj rivijeri. Uz uvođenje subvencija na povratne karte s popustima za dulji boravak u odredištu, kvalitetnom promidžbom i visokim sigurnosnim standardima prilikom ukrcaja u lukama, kakvi se planiraju i u zračnim lukama, osigurali bismo dolazak 2-3 tisuća gostiju tjedno u našu županiju.
Ne treba govoriti koliko bi povratak dužobalne linije značio za povratak optimizma među naše turističke djelatnike, a posebno i za kvalitetu života na otocima.
CRVENI ODGOVOR
Ovo poglavlje odnosi se na hitne odluke koje se trebaju donijeti na županijskoj razini, kako bi se zaustavili pogubni projekti i trendovi ili kako bi se planirani projekti za budućnost redefinirali u skladu sa intersima građana juga Hrvatske.
• Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje
S prvim danom formiranja nove županijske vlasti potrebno je pokrenuti postupak novog trasiranja, istovremeno staviti moratorij na sve postupke javne nabave na izgradnji CGO Lučino razdolje do dobivanja rezultata. Usporedno ćemo pokrenuti sve potrebne procese za implementaciju novog policentričnog sustava gospodarenja otpadom i suvremenih tehnologija koje omogućuju postizanje cilja „Županije bez odlagališta“
• Izmjene Prostornog plana DNŽ
Nužno je pokrenuti postupak donošenja novog Prostornog plana Dubrovačko – neretvanske županije u kojem će naglasak biti na potrebama stanovništva i javnim sadržajima, a gospodarski razvoj i investicije će se planirati u skladu potrebama lokalnih sredina. Potrebno je unijeti smanjenje obuhvata sportsko – rekreacijske zone na Srđu na prvotno planiranih 110 hektara, revidirati postojeće turističke zone i kapacitete, planirati nove zone stanovnja, zaštitu prirodne i kulturne baštine.
Nužno je unijeti i nova prometna rješenja i koridore za obilaznice Orebića, Metkovića i Dubrovnika i brza ceste: Dubrovnik – Čilipi, Doli – Osojnik i Brijesta – Perna.
• Kampanja o pravednom i održivom financiranju OB Dubrovnik i zdravstvenog sustava
Županija treba postati inicijator promjena u zdravstvenom sustavu, umjesto da poput sadašnje vlasti samo transferira sredstva s državne razine i šuti, dok se gomilaju dugovi, raste pritisak na zdravstveno osoblje i smanjuje kvaliteta usluge građanima. Treba jasna vizija kakvo zdravstvo hoćemo!? Želimo zdravstvo koje će pružiti kvalitetnu uslugu građanima i humane uvjete rada medicinskom osoblju. Kao osnivači i upravitelji bolnice i cijelog javno – zdravstvenog sustava na jugu Hrvatske, imamo odgovornost i obvezu biti glasni i jasni politički akteri koji traže bolje uvjete i usluge u zdravstvu. Za to je potrebno dodatno ulagati u djelatnike, osigurati im potrebne uvjete rada, revidirati sve ugovore i provjeriti sve rashode i poticati partnerstvo između javnog i privatnog zdravstvenog sustava u DNŽ.
