a) Ovo je treći proračun za redom koji Gradonačelnik donosi bez konzultacijskih sastanaka s klubom vijećnika. Ovo, dakle, nije „proračun tisuću građana”, ovo je proračun HDZ-a i satelita.
b) Grad Dubrovnik kroz proračun za 2024. u tržište će nekretnina upumpati 900 tisuća eura kroz program 30×30 umjesto da u svrhu cjelovite stambene politike gradimo i kupujemo nekretnine kroz stambeni fond, za koji se SJG zalaže godinama, a koji je Gradonačelnik obećao osnovati. U proračunu 2024. te projekcijama za 2025. i 2026. tog fonda nema.
c) Grad Dubrovnik među rijetkim je gradovima u RH –u koji još uvijek nema Odluku o financiranju mjesne samouprave.
Na taj način i dalje njeguje netransparentno trošenje novaca za gradske kotareve i mjesne odbore, a Planove manjih komunalnih radova srozava na raspodjelu građevinskog materijala. SJG je amandmanom za proračun 2023. sugerirao donošenje Odluke te pravovaljane kriterije raspodjele sredstava po uzoru na ostale gradove Republike Hrvatske. Izrada Odluke ostala je na Gradonačelnikovu obećanju da će se dogoditi 2023. godine, koje, naravno, nije ostvareno.
d) Projekti participativnog budžetiranja podlijegali su vrlo jasnim kriterijima, između ostalog da se moraju odraditi u godinu dana, da su izvedivi i da već nisu odrađeni. Međutim, ovaj proračun sadrži tri sporna odabrana projekta.
U slučaju Gradskog kotara Grad riječ je o izgradnji podzemnog spremnika za otpad koji je neizvediv zbog toga što vozilo za pražnjenje podzemnih spremnika zbog svojih gabarita ne može u Grad. U slučaju Mjesnog odbora Mravinjac riječ je o pješačkoj stazi i vidikovcu Mravinjac koji je iz nekog razloga protegnut ne na jednu, već tri proračunske godine i u slučaju Gradskog kotara Lapad riječ je o projektu uređenja igrališta Osnovne škole Lapad što je već odrađeno i plaćeno.
e) Plan održavanja komunalne infrastrukture donosi novi raspored ručnog pometanja i strojnog čišćenja ulica, o potrebi restrukturacije o čemu smo već govorili te nam je drago da je došlo do pomaka. Ostaje pitanje restrukturacije rasporeda održavanja građevina javne odvodnje oborinskih voda, akutnog problema svih gradskih kotareva (potvrđeno anketom kojom smo proveli 2021. i 2022.) koji se pretvaraju u riječna područja tijekom velike kiše.
f) Javni gradski prijevoz i gradska tvrtka „Libertas” , česta meta oštrih kritika građana, koja se bavi i prijevozom putnika s kruzera, još uvijek nije odlučila unaprijediti svoje poslovanje u vidu zadovoljena potreba građana. Još jednom predlažemo restrukturaciju mreže linija koja je stara 30 godina, neprilagođena urbanom razvoju Dubrovnika i potreba građana te digitalizaciju načina kupovine karata prema uzoru na ostale gradove Republike Hrvatske.
g) Prepoznajući značaj i rad Zajednice tehničke kulture, očekivali smo i sugeriramo porast izdvajanja u 2025. i 2026. jer smatramo da djelatnosti zajednice i udruga koje okuplja doprinose dizanju svijesti o potrebama ulaganja u znanje i obrazovanje. Razvoj tehničke kulture daje razvoju Dubrovnika tržišno konkuretniju perspektivu od monoekonomije turizma.
h) Grad Dubrovnik u javno savjetovanje još uvijek nije uputio Plan upravljanja pomorskim dobrom prema Izmjenama Zakona o pomorskom dobru, iako je rok koji je Ministarstvo zadalo 1. prosinca 2023.
Gradovi poput Pule, Rijeke, Korčule itd. rok su ispoštovali. Postavlja se pitanje zašto Dubrovnik kasni i je li time ugrožena djelatnost svih naših sugrađana koji usluge pružaju na pomorskom dobru?
