DEMOKRATIZACIJA UPRAVLJAČKIH PROCESA
Politiku vidimo kao brigu o javnim pitanjima, zajedničkim dobrima i prostoru življenja, te time i obavezu svakog građanina. Idealno upravljanje gradom pretpostavljalo bi depolitizaciju upravljačkih funkcija i zamjenu političke pripadnosti načelima stručnosti i ravnopravnosti te bi se vodilo pravilom uključivanja javnih-civilnih-privatnih aktera. Također, upravljanje se mora odvijati uz stalan input građana putem mehanizama kao što su usporedno glasanje, ankete, savjetovanja, zborovi građana i participativno budžetiranje.
Gradsko vijeće
Zagovarat ćemo sljedeće izmjene u radu Gradskog vijeća:
- Sjednice GV-a trebaju se održavati u redovnom ritmu s maksimalnom pauzom od 30 dana između dvije sjednice kako bismo izbjegli maratonsko zasjedanje s preopširnim dnevnim redom i time povećali mogućnost vijećnika da se pripreme za kvalitetnu raspravu o točkama
- Sjednice GV-a trebaju se održavati subotom, kako sudjelovanje vijećnika ne bi ovisilo o benevolentnosti pojedinca
- Materijali za sjednicu GV-a moraju biti javno objavljeni na stranicama Grada najmanje 7 dana prije datuma održavanja sjednice
- U rad GV-a treba uvesti mogućnost da građani koji prate sjednicu (savjetodavno) glasaju o predloženim točakama dnevnog reda. Ukoliko se ova izmjena ne implementira, SJG će na svojoj web stranici aktivirati mogućnost takvog glasanja.
Rad odbora GV
Zadaća odbora nije samo da većinom potvrdi prijedloge izvršne vlasti i proslijedi ih Gradskom vijeću, već moraju aktivno prijedlozima sudjelovati u kreiranju politika. Stoga, potrebno je osigurati kvalitetne rasprave o temama iz nadležnosti odbora kako bi se ostvario njihov puni potencijal. Kako bismo postigli taj cilj, Pravilnikom kojim se regulira rad odbora Gradskog vijeća ćemo propisati:
- da pored predsjednika odbor ima i potpredsjednika koji se bira iz reda oporbe. Ako manjina u odboru od 1/3 članova predloži raspravu o nekoj temi, a predsjednik ne sazove sjednicu odbora na tu temu u roku od 8 dana od dana primitka prijedloga, tada sjednicu odbora može sazvati potpredsjednik i na tako sazvanom odboru se mogu donositi odluke bez kvoruma. Ovakva promjena ravnoteže bila bi dovoljna da osigura kvalitetnu raspravu i demokratizira rad odbora.
- obavezu pisanog očitovanja članova s obrazloženjem zauzetog stava o pojedinim točkama dnevnog reda. Pisana očitovanja trebaju biti
sastavni dio zapisnika koji se ima javno objaviti na stranicama Grada. Posebno to vrijedi za rad Odbora za izbor i imenovanja, koji mora prestati biti paravan za stranačko kadroviranje i trgovanje sinekurama.
Kvalitetu rasprave i općenito rada odbora moguće je podići i izravnim prijenosima sjednica odbora, kao i sjednica Gradskog vijeća na gradskom Youtube kanalu. Predlažemo da se nakon izravnih prijenosa napravi i transkript radi bržeg pregledavanja sadržaja rasprave a pomoću dostupnog softvarea. Na ovaj način omogućujemo građanima da ostvare pravo na pristup informacijama u punom obliku. Live stream sjednica Gradskog vijeća na gradskom YT kanalu neće zamijeniti izravan prijenos u režiji i produkciji lokalnih medija.
Gradska uprava
Rad gradonačelnika mora se demokratizirati distribucijom prava i odgovornosti s gradonačelnika na pročelnike upravnih odjela, a što je pitanje političke odluke gradonačelnika. Ovaj prijedlog temeljimo na spoznaji kako Grad ili Županiju ne može voditi jedan čovjek, već se od čelnog čovjeka jedinice lokalne samouprave očekuje da se okruži timom kompetentnih ljudi spremnih prihvatiti određena prava, ali i odgovornost.
Zakonodavac je Zakonom o javnim službenicima i namještenicima predvidio da se pročelnici biraju na javnom natječaju na neodređeno, čime oni postaju zaposlenici i na njih se primjenjuje ZOR i kolektivni ugovori. Takva je odluka opravdana potrebom profesionalizacije gradskih službenika, uključujući pročelnike jer se u praksi susrećemo s namještenim javnim natječajima, stranačkim kadroviranjem i zapošljavanjem po koalicijskom ključu. Sve to rezultira viškom zaposlenih, nekompetentnošću na rukovodećim položajima i izostankom odgovornosti unutar gradske uprave. Stoga ćemo otvorenim javnim natječajima profesionalizirati gradsku upravu i na vodeća mjesta dovesti stručne ljude posvećene općem interesu zajednice, koji će Upravne odjele bolje organizirati i njima upravljati prema dogovorenim ciljevima i jasnim linijama odgovornosti.
Poduzeća u vlasništvu i većinskom suvlasništvu grada i javne ustanove
Profesionalizirat ćemo upravljanje gradskim poduzećima otvorenim javnim natječajima, a rad direktora i ravnatelja vrednovati prema jasnim kriterijima poput kvalitete usluge, cjenovne i fizičke dostupnosti usluge, transparentnost upravljanja, razina uvjeta rada zaposlenika te odnosu prema okolišu. Držimo da je poslovanje prema navedenim kriterijima u skladu s javnim interesom zajednice, budući da ćemo time osigurati univerzalno dostupne i priuštive usluge. Uvođenjem šire i stručne javnosti u nadzor upravljanja (nadzorni odbori i upravna vijeća) minimizirat ćemo prostor za korupciju i razbiti klijentelističke mreže. Pod širom i stručnom javnošću podrazumijevamo predstavnike poslovnih korisnika, predstavnike radnika, predstavnike Gradskog vijeća te prema potrebi predstavnike zainteresiranih društvenih skupina i neovisne stručnjake.
Javna nabava
Mehanizam javne nabave koristit ćemo za postizanje niza društveno korisnih ciljeva. Uvjetima natječaja posebno ćemo vrednovati lokalno proizvedene proizvode, posebice hranu, ekološka tehnološka rješenja, inovativne prakse i usluge, slobodnosoftverska IT rješenja, kao i društveno odgovorne ponuđače koji poštuju radnička prava, promiču rodnu ravnopravnost, zastupljenost određenih društvenih skupina i druge pozitivne prakse na tržištu rada. Na taj način ćemo zaustaviti prijave lažnih ponuđača, onemogućiti namještene natječaje te podići kvalitetu javne nabave i
na taj način nabavljenih roba i usluga te postići uštede u gradskom proračunu.
Jačanje gradskih kotareva i mjesnih odbora
Uloga gradskih kotareva i mjesnih odbora bitan je dio ekosistema sudioničke demokracije, aktivnog građanstva i održivog razvoja grada. Stoga ćemo i dalje raditi na podizanju njihove važnosti i prisutnosti u odlučivanju te uspostavljanju principa transparentnog njihovog rada. Rad kotareva mora se moći pratiti te istom mora moći doprinijeti na najlakši mogući način. Osnovu za jačanje, odnosno reformu mjesne samouprave i otvaranje Grada prema mjesnoj samoupravi nalazimo u Protokolu Vijeća Europe o pravu na sudjelovanje u poslovima lokalnih vlasti koji nalaže jedinicama lokalne samouprave razradu mehanizama sudjelovanja građana u donošenju odluka na lokalnim razinama prema načelima transparentnosti i otvorenosti. Mehanizmi uključuju participativno budžetiranje, lokalne referendume, peticije, zborove građana, jačanje prava na pristup informacijama, uključivanje pripadnika ranjivih skupina te razradu mehanizama za rješavanje pritužbi i prijedloga uz primjenu IKT-tehnologija u komunikaciji s građanima. Mogućnosti neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju regulira Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
U sklopu ove reforme, radit ćemo na:
- Aktiviranju svih zakonom već predviđenih alata neposredne demokracije
- Aktivno ukljuivati gradske kotareve u donošenje svih odluka koje zahtijevaju širu konzultaciju te tako dobiveno mišljenje ćemo učiniti obveznim za provesti, iako ga zakon određuje samo kao savjetodavno
- Osiguravanju prikladnog prostora za svaki gradski kotar te mjesni odbor
- Uvođenju zborova građana kao obveze gradskim kotarevima i mjesnim odborima, minimalno jednom, a poželjno dva puta godišnje u virtualnom ili fizičkom obliku
- Uvođenju tematskih otvorenih satova za građane na kojima će biti prisutni kotarski vijećnici i predstavnici Grada Dubrovnika odnosno gradskih odjela, tvrtki itd.
- Uvođenju „Sandučića želja“ – odnosno postavljanje sandučića na najfrekventnijim mjestima u gradskim kotarevima i mjesnim odborima, a u koje se može ostaviti primjedba, problem ili prijedlog. Na ovaj način možemo doprijeti i do građana koji iz bilo kojeg razloga nisu vični korištenju online komunikacije.
- Uvođenju participativnog budžetiranja. Osim poticanja aktivnog sudjelovanja građana u rješavanju ključnih problema i potreba svog susjedstva, participativno budžetiranje dobar je izvor i informacija o problemima i potrebama, ali i rješenjima koje bi svaki gradski kotar i mjesni odbor trebao uvrstiti u svoj program rada.
- Razvoju prostora gradskih kotareva kao mjesta za zajednicu, odnosno prostorima otvorenima potrebama zajednice, sastancima građana, aktivnostima civilnog društva, škola, itd. Također, u prostorima će se moći dobiti i sve potrebne informacije o planu rada gradskog kotara ili mjesnog odbora, aktivnoj javnoj raspravi ili točki sjednice Gradskog ili Županijskog vijeća,a koja se tiče kotara ili mjesnog odbora.
- Jačanju digitalne prisutnosti gradskih ovih tijela kroz otvorenu platformu gradskih kotareva i mjesnih odbora na kojima će se moći pratiti njihovi programi rada, proračunska izdvajanja, projekti participativnog budžetiranja te koja će sadržavati tzv. Priručnik za građane sa svim potrebnim informacijama, procedurama te kontaktima nadležnih institucija i tijela kod rješavanja problema s kojima se građani susreću u svakodnevnim situacijama.
- Kroz opisane načine otvaranja rada kotareva, bit će moguće i cjelovitije sastavljati prijedloge gradskih kotareva i mjesnih odbora za Proračun Grada Dubrovnika te generalno njihove programe rada. Kako bismo osigurali da navedeno i ostvari, zagovarat ćemo obvezu izrade javno dostupnog akcijskog plana provedbe programa svakog od gradskih kotareva i mjesnih odbora.
Konačno, iz dosadašnjeg rada, uočili smo da Gradu Dubrovniku kronično nedostaju sociodemografski podaci o gradskim kotarevima i mjesnim odborima te da ne postoje načini mjerenja i bilježenja percepcije potreba građana. Ovi podaci izuzetno su bitni u održivom i otvorenom planiranju razvoja grada, ostvarivanju potreba građana bilo da je riječ o društvenoj ili komunalnoj infrastrukturi te konačno, u etnografskom smislu, poimanju identiteta dijelova Dubrovnika koji su bogati povijesnim i kulturnim iskustvom. Stoga ćemo se zalagati za uvođenje i kontinuiranu provedbu navedenih istraživanja u radu gradskih odjela u suradnji s kotarevima i mjesnim odborima, ali i uz pomoć stručnih aktera kao što je to Sveučilište u Dubrovniku.
U proteklih osam godina, koliko aktivno pratimo rad gradskih uprava, u Upravnim odjelima i gradskim ustanovama i poduzećima zaposlen je čitav niz djelatnika gotovo redovito po stranačkom ključu. Posebno je problematično i posljedično po javni interes štetno što su na rukovodeća mjesta (pročelnika, ravnatelja i direktora) iz mandata u mandat postavljeni stranački ljudi temeljem koalicijskih dogovora. U tom kontekstu, osim vrlo malo prilika za kritičnost, inovativnost ili poduzetnost gradskih zaposlenika, izvjesno je da je primjena stranačkog kriterija u izravnoj suprotnosti s načelom meritornosti. Također, svaka promjena vlasti rezultirala je viškom zaposlenika, pogotovo viškom u tzv. rukovodećim položajima.
Ipak, vjerujemo da i u ovoj gradskoj upravi ima sposobnih i vrijednih zaposlenika, koji su u međuvremenu stekli znanja i iskustva koja će im omogućiti da kvalitetno rade svoj posao. Na nama je da izgradimo strukturu javne gradske uprave u kojoj će svaki takav zaposlenik naći svoje mjesto i u kojoj će moći kroz rad, poduzetnost i inovativnost napredovati do razine vlastite kompetencije. Zadatak je zadržati najbolje ljude, efikasno ih organizirati i adekvatno ih platiti. To je jedini način da građanima osiguramo najbolju moguću javnu uslugu. Revizija postojeće strukture gradske uprave i radnih mjesta pretpostavka je za bilo kakvu stvarnu promjenu. U partnerstvu sa sindikatima izradit ćemo sistematizaciju radnih mjesta, donijeti novi Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta te u konačnici optimizirati raspored postojećih radnika.
Zaposlenicima koji se u novoj strukturi gradske uprave ne nađu ili ne budu u stanju doprinositi kvaliteti javne usluge koju je Grad dužan pružiti ponudit ćemo različite opcije:
- onima koji žele pokrenuti vlastiti posao ponudit ćemo poticaje za samozapošljavanje (u iznosu višestruke minimalne zakonske otpremnine) koji bi se isplaćivali u 4 rate kroz dvije naredne godine. Isplatu rata uvjetovali bismo urednim odnosom korisnika poticaja prema državi i jedinicama lokalne samouprave.
- onima koji nisu poduzetni i radije bi potražili posao u privatnom sektoru kao zaposlenici ponudit ćemo vaučere za subvencioniranje plaća, koje će budući poslodavac koji preuzme radnika moći iskoristiti za pokrivanje (dijela) plaće u naredne 2 godine. Ove dvije skupine ćemo dodatno motivirati i usmjeriti prema programima cjeloživotnog učenja vaučerima za različite edukacije. Vaučeri će se moći iskoristiti u naredne dvije godine na savladavanje novih znanja i vještina u lokalnim obrazovnim institucijama ili udrugama civilnog društva koje nude obrazovne programe.
- onima koji pristaju na sporazumni raskid ugovora ponudit ćemo otpremninu u iznosu većem od minimalne zakonske. Otpremnina se isplaćuje u roku 3 mjeseca. Ova opcija je prihvatljiva ljudima koji su blizu mirovini i onima koji imaju dodatni izvor prihoda.
- onima koji ne pristanu na jednu od ponuđenih izlaznih opcija isplatit ćemo otpremninu u skladu sa zakonom. Otpremnina se isplaćuje odmah i zaposlenici se upućuju na ostvarivanje svojih prava na način propisan zakonom.
Ukoliko analiza pokaže da su za radove koje mogu obavljati gradske tvrtke angažirani vanjski izvođači, one poslove za koje postoje kapaciteti unutar poduzeća i ustanova vratit ćemo u okrilje gradskih firmi, kako bi se dugoročno povećala kvaliteta pružanja usluga i smanjili troškovi.
GRAD I KULTURA: PROFESIONALIZACIJA, SURADNJA, PARTICIPACIJA, INOVACIJA
Kultura za Srđ je grad sveobuhvatan je pojam u koji spada široki raspon društvenih i umjetničkih praksi, načina djelovanja i načina života, kulturno- umjetničkog stvaralaštva, naslijeđenih i novo-stvorenih kulturnih dobara. Definirajući je tako, njenu društvenu relevantnost i potentnost razvijamo u čitavom spektru javnih politika: od komunalnih pitanja do urbanog prostornog planiranja, zaštite okoliša, međugeneracijske solidarnosti, socijalne skrbi itd.
„Posljedično, značenje „kulture“ u Dubrovniku se artikulira kao sindrom „baštine“, a baština se shvaća kao oznaka identiteta te sredstvo za ekonomsku dobit. To stvara oštru dihotomiju koja Dubrovnik definira kao kontekst obilja kad su u pitanju resursi, ali uz nedostatak novih i suvremenih slojeva lokalnog identiteta i resursa te određen značajan deficit u umjetničkom stvaralaštvu kao i u dinamikama proizvodnje, razmjene i suradnje“ (Žuvela, 2018:98).
Kultura u Dubrovniku razvija se u vrlo specifičnim okolnostima, tj. socioekonomskim prilikama koje uvjetuju njenu kvalitetu, realizaciju, smisao i potencijale:
- Politički i strateški usmjerena transformacija od grada do destinacije znači funkcionalnu degradaciju Dubrovnika kao urbanog središta koje može odgovoriti na potrebe svojih građana. Navedena ovisnost o monokulturi turizma pokazala se uslijed COVID-19 pandemije, kada je došlo do značajnog smanjenja prihoda u proračunu, a osobito za programe u kulturi. Usmjerenost razvoja grada prema imperativima turističkog tržišta znači i da se karakteristike Dubrovnika i njegovog kulturnog stvaralaštva mijenjaju prema „trivijalnostima turističkog diskursa“ (Delgrado 2014:1).
- Depopulacija i starenje stanovništva uz istodobno sezonalno povećanje broja stanovnika iz ostalih dijelova Hrvatske i okolice. Kod planiranja kulturnih politika i programa potrebno je pratiti ove fluktuacije. Depopulacija također i podrazumijeva migraciju stanovništva prema emitivnim državama, što ujedno znači i odljev stručnih ljudi iz kulturnog sektora.
- Apartmanizacija i kriza stanovanja, visoke cijene na nekretninskom tržištu značajan su faktor krize stanovanja u Dubrovniku te gentrifikacije povijesne jezgre i kontaktnih područja, raseljavanja (osobito mlađeg stanovništva) te koncentracije stanovništva na rubovima Dubrovnika, drugim općinama.
- Rentijerski odnos prema javnim dobrima, zaštićenim kulturnim dobrima te objektima u vlasništvu Grada Dubrovnika, Dubrovačko- neretvanske županije i Republike Hrvatske. Dominantni modeli potrošnje primijećeni u Dubrovniku temeljeni su na komodifikaciji i komercijalizacijalizaciji kulturnih dobara čime se smanjuju mogućnosti korištenja navedenih resursa za kulturno stvaralaštvo, a osobito za potrebe i rad aktera izvaninstitucionalne kulture kao što su umjetničke organizacije, udruge u kulturi te samostalni umjetnici.
- Grad kao „otok“. Dubrovnik definira i geografska udaljenost koja utječe na mogućnosti organiziranja razmjene umjetnika i kulturnih programa s ostatkom Hrvatske te značajno povisuje financijske troškove.
- Kriza urbanističkog planiranja Dubrovnika. Dubrovnik već sada u svom najužem dijelu ima gradske kotareve i mjesne zajednice u kojima nisu planirani niti realizirani kulturni sadržaji.
- Pozitivna bilanca kulturnih resursa. Osim što ima bogat fundus povijesno-spomeničke baštine, u Dubrovniku postoji veliki broj formalno visokoobrazovanih ljudi u kulturnom sektoru, veliki broj javnih ustanova u kulturi i udruga u kulturi, postoji suradnja kulturnog sektora s obrazovnim ustanovama svih vrsta te je prisutna iznimna kulturno-povijesna vrijednost lokacija u kojima se prezentiraju kulturni sadržaji.
Navedene okolnosti utjecale su na problematične aspekte razvoja lokalne kulturne politike koji se očituju u sljedećem:
- Centralizacija upravljanja. Lokalni trendovi u upravljanju kulturom pokazuju znatan otpor prema sudioničkim, depolitiziranim i
decentraliziranim načinima upravljanja. - Visoka razina politizacije odlučivanja u kulturnom sektoru. Lokalni sustav upravljanja „često podliježe prekomjernoj politizaciji potpomognutoj, odnosno omogućenoj zakonskim ovlastima gradskog vijeća i gradonačelnika“ (Obuljen Koržinek, et al. 2014:17) te je vrlo podložan klijentelističkim pristupima što je ozbiljna prepreka za održiv, uključiv i transparentan način upravljanja te kontinuitet planiranja i razvoja kulture.
- Vrlo snažna institucionalna kulturna infrastruktura i financijska usmjerenost proračunskih sredstava prema tom obliku infrastrukture. Grad Dubrovnik osnivač je 12 javnih kulturnih ustanova, dok istovremeno imamo oko 80 udruga u kulturi. Pozicija institucionalnih aktera osigurana je trajnim uvjetima rada (od financiranja do infrastrukture), dok se izvan institucionalni akteri jednako tako trajno održavaju u
nesigurnim i neizvjesnim uvjetima rada bez obzira na ukupni doprinos razvoju polja kulture, kao što su nedostatak prostora za adekvatan rad i aktivnosti te nestabilan okvir financiranja čime Grad Dubrovnik slobodne umjetnike i umjetnice, ali i radnike i radnice u kulturi gura prema prekarnijim produkcijskim, radnim i socijalnim uvjetima. - Nedostatna profesionalizacija lokalnih struktura u upravljanju kulturom te najnovijim trendovima u europskoj politici sudioničkog upravljanja u kulturi. Kultura u Dubrovniku se smatra „gutačem proračunskih sredstava“ i/ili resursom za turističko tržište dok se percepcija kulturnog sektora svodi na uslužnu djelatnost grada. Navedeno dovodi do komercijalizacije kulture i određene razine muzeifikacije identiteta suvremenog Dubrovnika i njegovog stvaralaštva što značajno zanemaruje kvalitetu suvremenog i vitalnog kulturnog stvaralaštva.
- Nedostatak monitoringa i evaluacije kulturnih programa, projekata i događanja u kulturi, statistika o kulturnoj participaciji, te istraživanja percepcije i potreba javnosti grada Dubrovnika. Kod odabira programa iz poziva „Javne potrebe u kulturi Grada Dubrovnika“ zamjetan je naglasak na klasičnim, umjetničkim formama i sadržajima te diskursu „dubrovačkog“ u podrijetlu umjetnika i organizacija, temi i formama na štetu otvaranja prostora suvremenim umjetničkim izričajima i praksama, nacionalnoj i međunarodnoj suradnji. Sukladno tome, postoji nedovoljna razina sufinanciranja novih programa i projekata koji će kroz razvoj publike i participacije raditi na razvoju novih slojeva kulturnog, društvenog i urbanog identiteta Dubrovnika,.
- Niska razina participacije u kulturi. U Dubrovniku je prisutan kontinuiran pad u kulturnoj participaciji lokalnog stanovništva, a osobito mladih. Također su zanemareni i programi koji bi bili prikladni za studentsku populaciju. Istovremeno, vrlo malo poticanja u smjeru razvoja publike i participacije događa se prema izvaninstitucionalnim akterima i njihovim programima.
- Niska razna suradnje među akterima izvaninstitucionalne i institucionalne kulture te aktera u kulturi s ostalim sektorima. Uočen je nedostatak povjerenja, kontinuirane suradnje i zajedničkih projekata, što rezultira sezonalnom i prostornom neujednačenosti programa, dupliranjem aktivnosti, niskom razinom inovativnosti programa te iskorištavanja sredstava Europskih fondova.
Smjernice programa za razvoj kulture
Premda grad bogate spomeničke baštine, tradicije i kulturne produkcije, Dubrovnik danas ne živi u skladu sa svojim potencijalima u sektoru kulture, pogotovo ne kada su u pitanju suvremene kulturno-umjetničke i društvene prakse. Tu je diskrepanciju moguće riješiti jedino korjenitim promjenama u valorizaciji kulture u upravljanju gradom. Propulzivnost kulturnog života grada jedna je od njegovih najvećih vrijednosti te spiritus movens njegovog društvenog, demokratskog i gospodarskog razvoja, dok su rad i stvaralaštvo njegovih umjetnika i umjetnica, kulturnih radnika i radnika oni koji nose taj kulturni život. Naš odgovor? Kulturnim stvaralaštvom, društvenom participacijom i suradnjom do aktivnog građanstva i kulture u funkciji vitalnog urbanog života. Ističemo osnovne točke našega programa koji teži osmišljavanj novog načina pristupa institucionalnoj i potpore nezavisnoj kulturi u Dubrovniku:
Dodatna profesionalizacija rada gradskog kulturnog sustava u pitanjima inovativnog i dugoročnog pristupa i planiranja kulturnih politika i upravljanja
Razvoj lokalne kulturne politike nalazi se između dva izazova koja smo iscrtali u socioekonomskim prilikama Dubrovnika: izazov kulture kao komercijalnog resursa za turistički sektor te izazov zadovoljavanja javnih potreba u kulturi građana Dubrovnika. Konačno, navedeno je potcrtano i izazovom razvoja participacije, osobito u upravljanju. Stoga ćemo:
- Jačati kapacitete iz područja upravljanja u kulturi, korištenjenacionalnih i međunarodnih sredstava , a osobito onih koji potiču nove modele upravljanja poput civilno-javnog partnerstva, metoda razvoja publike, procjene potreba lokalne zajednice i povećanja participativnosti u kulturnim programima;
- Planirati jačanje kapaciteta s izvaninstitucionalnim akterima, osobito udrugama u kulturi kao sudionicima, ali i pružateljima usluga edukacije jer su nositelji potrebnog znanja i inovacija;
- Unaprijediti sustav planiranja, praćenja i vrednovanja kulturnih programa i projekata, rada gradskih ustanova i trgovačkog društva s ciljem njihovog osnaživanja, programske održivosti i inovacije;
- Uvesti redovite procjene potreba, preferencija i navika lokalne zajednice kako bi se informirano planirala lokalna kulturna politika;
- Unaprijedit ćemo i osuvremeniti sustav upravljanja ustanovama na lokalnoj razini;
- Započet ćemo s evaluacijom trenutne i pripremom nove Strategije kulturnog razvoja kroz proces uključivanja i participacije svih relevantnih aktera:
- Uvest ćemo jasne kriterije za dodjelu sredstava u programima financiranja javnih potreba te uskladiti izvještajne zahtjeve u skladu s razinom dodijeljenih sredstava;
- Utvrdit ćemo jasne stručne kriterije za izbor ravnateljica i ravnatelja, osigurati jednake uvjete na natječajima za zapošljavanje te povećati odgovornost upravnih i kazališnog vijeća;
- Uvest ćemo institut intervjua za odabir na čela mjesta u ustanovama i trgovačkom poduzeću u kulturi;
- Vratit ćemo snažnu funkciju kulturnih vijeća od njihovog broja i broja članova uspostavljanjem kriterija stručnosti za izbor članova kulturnih vijeća čime će se smanjiti ovisnost gradskih institucija u kulturi, kao i ozvaninstitucionalnih aktera u kulturio utjecaju političkih partikularnih interesa;
- Uspostavit ćemo vijeće za translokalnu, nacionalnu i međunarodnu suradnju;
- Osigurat ćemo ravnopravnost u dodjeli sredstava za sve aktere sukladno kriterijima i ocjenama kulturnih vijeća;
- Inzistirat ćemo na provođenju mapiranja trenutno aktivnih udruga u kulturi, njihovih programa, prostornih i tehničkih resursa te izrade javno dostupne mape kako bi građani mogli doći lakše do udruga i njihovog programa, ali i kako bi se udruge mogle uspješnije umrežavati;
- Inzistirat ćemo na uspostavljanju baze podataka o dostupnim prostorima u vlasništvu Grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanske županije te Republike Hrvatske, a koji se mogu koristiti u kulturne svrhe;
- Poticat ćemo sredstva javnog infomiranja kao što je to Kulturni kalendar Grada Dubrovnika u virtualnom obliku (kroz društvene mreže), ali i kroz sredstva javnog informiranja (plakati, rubrike u novinama) kako bi informacije bile dostupne svim dobnim skupinama.
Slijedeći ove točke, omogućit ćemo transparentno i racionalno planiranje i upravljanje kulturom u Dubrovniku te ćemo moći pristupiti dugoročnom planiranju i poboljšanju uvjeta rada institucionalnih i izvaninstitucionalnih aktera u kulturi. Na ovaj način, institucionalni akteri su osnaženi i osposobljeni za suradnju s izvaninstitucionalnim akterima, politizacija je smanjena, sustav je pokrenut prema društveno odgovornim i inovativnim praksama, a pitanje participativnosti u kulturi se aktivira na dugoočnu dobrobit zajednice.
Na institucionalnoj razini, uočeno je da niz kulturnih institucija još uvijek nema adekvatne prostore i uvjete za rad, osobito u slučaju produkcijskih, arhivskih i tehničkih prostora. Navedeno je potencirano i time da se većina prostora nalazi u povijesnoj jezgri. Nedostatak (adekvatnog) prostora problem je i izvaninstitucionalnim akterima u kulturi. Stoga ćemo, nakon predloženog mapiranja prostora u vlasništvu Grada Dubrovnika, Županije ili Republike Hrvatske:
- Poticati sveobuhvatnu analizu potreba ovih aktera te planova obnove i prenamjene prostora kako bi se mogli razviti novi prostori za izvanistitucionalne i institucionalne aktere u kulturi;
- Osigurati infrastrukturnu stabilizaciju relevantnih kulturnih programa koji značajno doprinose lokalnoj kulturi, a djeluju u nestabilnim resursima i prostorima;
- Učiniti prostore u vlasništvu Grada lakše i dugotrajno dostupnima akterima nezavisne kulture te pomoći korisnicima u preuređenju i opremanju tih prostora;
- Raditi na opremanju postojećih ustanova kulture suvremenom tehnikom;
- Inzistirat ćemo na otvorenim organizacijskim kulturama temeljenim na procesima suradnje između uprave i zaposlenika u vođenju ustanova;
- Osigurati sredstva za kontinuirana ulaganja i održavanje prostora za kulturu.
Postoji „nesrazmjer između ekonomskog iskorištavanja naslijeđene kulture materijalne kulture i ulaganja u suvremeno umjetničko i kreativno stvaranje“ (Obuljen Koržinek et al. 2014:25). Stoga je potrebno osigurati i kontinuirano te stimulativno financiranje izvaninstitucionalne kulturne scene i suvremenog umjetničkog stvaralaštva. Na tragu toga ćemo:
- Značajno povećati programska sredstva za izvaninstitucionalnu kulturu te kontinuirano pratiti financijske potrebe tih programa;
- Razvit ćemo i kvalitetniji i razrađeniji sustav potpora za nove programe, inicijative i organizacije, a informiran na temelju provedenih analiza koje su već opisane;
- Diverzificirat ćemo tipove programskih i institucionalnih potpora kao što su višegodišnje potpore za sufinanciranje troškova rada, potpore za programske suradnje s društveno-kulturnim centrima, potpore za samostalne umjetnice i umjetnike, potpore za mobilnost umjetnika i kulturnih djelatnika, a koji također potiču stvaranje suvremenih kulturnih programa i projekata, međunarodnu suradnju, te koji potiču aktivnije sudjelovanje svih dobnih skupina, a osobito mladih i starije populacije;
- Jačat ćemo i prostore kulturnog stvaralaštva mladih i starijih u kojima mladi i stariji upravljaju programiranjem sadržaja i razvijanjem navedenih prostora
- Razvit ćemo i projekt participativnog budžetiranja unutar kojeg će mladi i stariji odrediti prioritete i projekte u kulturi koje žele ostvariti
- Kako bismo ostvarili navedene ciljeve poticanja, zagovarat ćemo da se definira namjenski dio sredstava od baštinskih renti te da gradske strukture budu aktivniji akteri i koordinatori u provedbi projekata iz europskih ili sličnih fondova.
Na ovaj način, potičemo poboljšanje radnih uvjeta u polju kulture, a osobito izvaninstitucionalne, te osiguravamo dostojanstvene uvjete rada. Poticanjem programa u kojima je cilj pokretanje i razvoj deficitarnih oblika suvremenog kulturnog, umjetničkog i kreativnog sadržaja, doprinosimo osnaživanju, diversifikaciji i osuvremenjivanju kulturne ponude.
Slijedeći ove smjernice dobit ćemo osnažene izvaninstitucionalne aktere za inovativne prakse u kulturnom razvoju i upravljanju te stvoriti dodatne uvjete razvoju participacije u kulturi po čemu će Dubrovnik dobiti novu, dinamičniju razinu prepoznatljivosti i značaja.
Kako bismo to ostvarili ćemo:
- Poticati djelovanje institucija u kulturi prema boljoj međusobnoj povezanosti te prema boljoj umreženosti u nacionalnim i europskim projektima.
- Poticati redovitu komunikaciju i koordinaciju između gradskih odjela u planiranju i organiziranju kulturnih programa i projekata. Ovdje je osobito riječ o potrebi suradnje Odjela za kulturu i Odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo jer oba odjela uključuju u svoj rad udruge u kulturi. Suradnju ova dva odjela treba proširiti i na Odjel za europske projekte Grad Dubrovnika te Dubrovačku razvojnu agenciju.
- Poticat ćemo razvoj mehanizama suradnje između predstavnika institucionalnog i izvaninstitucionalnog kulturnog sektora kao što su redoviti sastanci, konzultacije, zajedničko planiranje i infomiranje o nadolazećim projektima i aktivnostima, okrugli stolovi, savjetovanja itd.
- Osim navedenog, zagovarat ćemo i da tijekom godine moraju zajednički prijaviti minimalno 3 zajednička projekta na natječaje europskih ili sličnih fondova
Sinergija ovih institucionalnih aktera te civilnog društva jedina je formula učinkovitog korištenja europskih projekata, a osobito onih koji inzistiraju na jačanju civilno-javnog partnerstva kao načina dobrog upravljanja u kulturi. Kako bismo ostvarili snažnije otvaranje ustanova prema izvaninstitucionalnim akterima, samostalnim umjetnicima i umjetnicama, umjetničkim organizacijama, itd.:
- Poticat ćemo stvaranje suradničkih programa koji će proizaći iz programske, prostorne, produkcijske i organizacijske suradnje institucija u kulturi te izvaninstitucionalnih aktera
Na ovaj način poticanjem eksperimentalnih/crossover/inovativnih pristupa institucionalnim praksama u kulturi, došli bismo i do razvoja same ponude u sferi audiovizualnih, glazbenih, dramskih, književnih sadržaja te razvoja događanja tijekom cijele godine.
Bitna je i suradnja izvaninstitucionalnih aktera, a osobito udruga u kulturi, pa ćemo:
- Poticati umrežavanje i stvaranje platformi u svrhu zagovaračke, programske i prostorne, ali osobito financijske stabilizacije ovih aktera putem programskih potpora za takve oblike suradnje
Što se tiče suradnje institucionalnog i izvaninstitucionalnog sektora kulture s ostalim sektorima:
- Uspostavit ćemo snažniju koordinaciju između već navedenih gradskih odjela i Turističke zajednice u upotpunjavanju turističke ponude Dubrovnika, uz obvezno uključivanje civilnog sektora te ostalih bitnih aktera s relevantnim znanjem i iskustvom
- Osnažit ćemo potpore i sinergije kulturnog, turističkog i društvenog sektora s obrtima uz naglasak na tradicionalne obrte poput izrade nakita, specifičnih oblika obnove i restaracije, vinarstva, itd. U okviru tradicionalnih obrta, vodit će se računa da se osiguraju adekvatne potpore za male obrtnike koji svojim radom čine neizostavni dio života zajednice poput krojača, frizera, maranguna, ribara, malih ugostitelja itd.
- Kreirat ćemo okvir za suradnju kulturnog i gospodarskog sektora, a koji će poticati poduzetništvo u kulturi te razvoj kreativnih industrija s naglaskom na audiovizualne umjetnosti i industriju, dizajn, arhitekturu, urbanizam te informacijske tehnologije.
Na ovaj način, kulturni sektor, bio on javni, civilni i/ili privatni, svojim znanjem, resursima i aktivnostima te međusobnom suradnjom može značajno doprinijeti održivom, otpornom i otvorenom razvoju Dubrovnika i njegove zajednice.
Dislociranjem različitih kulturnih i edukativnih programa van povijesne jezgre ne samo da se oživljavaju neiskorišteni ili zapušteni prostori, već se sadržaji približavaju korisnicima, a novi društveno-kulturni i polivalentni centri postaju dijelom strategije razvoja pojedinih gradskih dijelova i njihova središta kulture. Stoga ćemo zagovarati uspostavljanje ovakvih centara jer njima osiguravamo mjesta koja pružaju slobodu i razvoj ideja za drugačije smjerove društvenog i kulturnog razvoja od onog institucionalnog te mjesto kreativnosti građanki i građana. Prilika je to i za razvoj kulturnog i društvenog stvaralaštva i povezivanja na razini susjedstva. Nekoliko je faza razvoja takvih centara, a tiču se osiguravanja prostornih, financijskih i upravljačkih te organizacijskih preduvjeta za njihovo ostvarivanje i zatim rad. Planiranje, vođenje i razvoj ovakvih centara mora biti vođeno imperativom uključenja građana kao ključnih aktera. Kao konačni cilj, zagovarat ćemo stvaranje mreža ovih centara ne samo na gradskoj, već i na županijskoj razini, kako bismo riješili i problem nedovoljno razvijene kulturno-društvene infrastrukture na otocima i prigradskim
dijelovima.
Osiguravanje prostora društveno-kulturnih centara i interdisciplinarnih centara kroz revitalizaciju gradskih nekretnina i javno-civilno partnerstvo
Povezivanjem baštine sa suvremenim kulturnim i kreativnim stvaralaštvom te društvenim djelovanjem kroz obnovu zapuštenih objekata kulturne baštne, pogotovo još nevalorizirane industrijske arhitekture, mogu se trajno riješiti konkretni problemi radnih prostora (depoi, radionice, pokusne dvorane, umjetnički atelijeri, alternativne scene). Još važnija uloga ovih centara leži u njihovom potencijalu da postanu novi punktovi za druženje, sastajanje i susrete građana iz susjedstva. Umjesto značajnih investicija u novu gradnju, dio potreba za prostorima namijenim kulturi riješit ćemo ulaganjem u postojeće kapacitete odnosno revitalizaciju napuštenih/zapuštenih prostora i zgrada, umjesto zauzimanja zelenih ili poljoprivrednih površina, a u cilju smanjena proračunskih opterećenja za tavka ulaganja te povećanja kvalitete života u zajednici. Grad Dubrovnik u ovom trenutku nema jasne srednjoročne i dugoročne planove o upravljanju dobrima u svojem vlasništvu, osobito kulturnim dobrima uz javnu namjenu i/ili gospodarsko korištenje. Stoga ćemo poticati osmišljavanje i razradu višegodišnjih planove razvoja kojima bi se otvorili mogući prostori za ovakve centre. Osim već postojećih centara kao što su to Lazareti i Centar za mlade, nove mogućnosti uspostavljanja živih polifunkcionalnih i fleksibilnih radnih prostora namijenjenih kulturi, kulturnim industrijama, društvenom poduzetništvu i slično, već postoje.
Jedan od takvih jest i bivša tvornica TUP-a te ljetnikovac Gozze-Gučetić u Mokošici. U prostornom smislu, dodatne prostore koji se mogu aktivirati kao prostori za zajednicu, vidimo i u prostorima gradskih kotareva, te aktivnim ili neaktivnim domovima kulture. Stoga, poticat ćemo i zagovarati daljnji razvoj ovih prostora te kroz već navedeno mapiranje aktivniranje budućih.
Razvoj javno-civilnog i civilno-javnog-privatnog partnerstva te sudioničkih modela upravljanja u centrima
Kako bismo postigli stavilni razvoj društveno-kulturnih i interdisciplinarnih centara, zagovarat ćemo sklapanje dugotrajnih ugovora između Grada Dubrovnika i civilnih aktera o korištenju nekretnina Grada Dubrovnika u svrhu društveno-kulturnog i interdisciplinarnog centra. Također, kroz lokalnu razinu zagovarat ćemo sličnu praksu i prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji te Republici Hrvatskoj kao vlasnicima bitnih prostornih resursa.
Inzistirat ćemo da se ugovorima postavi jasni smjer razvoja prostora kako bi se izbjegla politizacija procesa razvoja, iscrpljivanje svih dionika i neefikasno trošenje javnih resursa. Također, ugovorna usuglašenost partnerstva i namjene prostora bitan je dio prilikom raspisivanja europskih fondova usmjerenima prema dobrom upravljanju, osobito u kulturi. Na taj način, pitanje sufinanciranja ovih centara djelomično se može preusmjeriti i prema europskim fondovima. Kako bi se osigurala participativnost i stabilan razvoj ovih centara, poticat ćemo određivanje, razvijanje i implementiranje poželjnog modela upravljanja koji je istovremeno primjenjiv u postojećem zakonskom i javno-političkom okviru te koji prvenstveno poštuje i afimira autonomiju djelovanja aktera koji se nalaze u prostorima. Svaki centar ima pravo na svoju kontekstualno uvjetovanu varijaciju sudioničkog upravljanja kako bi ostvario svoj pun potencijal i njegovao suradnju te dijalog. Također, inzistirat ćemo da centri posjeduju mehanizam uključivanja lokalne zajednice u odlučivanju i programiranju prostora.
Također ćemo inzistirati i na razvoju programa koji će osigurati dostupnost kulturnog sadržaja građanima u različitim pozicijama isključenosti i deprivilegiranosti kao što je inzistiranje na određenim besplatnim programima ili kulturnim sadržajima po povoljnim cijenama.
Evaluacija upravljanja i korištenja prostora društveno-kulturnih i interdisciplinarnih centara
Evaluacija je bitan, ali često neimplementiran i nekonzistentan korak u uspostavljanju javnih i lokalnih politika, osobito u kulturi. Stoga ćemo inzistirati na izradi metodologije i zatim kontinuiranoj provedbi praćenja i evaluacije upravljanjima prostorima, publike, potreba građana te komparacije uloženih sredstava svih aktera. Navedena metodologija koristit će samim centrima za daljnji razvoj i programiranje, ali i tijelima Grada Dubrovnika za gradnju odgovarajućeg okvira lokalnih politika, dokumenata i strategija.
Slijedeći ove korake, omogućujemo razvoj prostora suradnje, participativnosti građana, prostor za drugačiji razvoj društvenih i kulturnih aktivnosti, a koji će biti usklađeniji s kulturnim potrebama i navikama građana Dubrovnika, osobito u udaljenijim područjima Grada te okolice.
Kroz sve navedene točke programa želimo ostvariti kulturu kao: suvremenost, otpornost i participaciju.
GRAD I CIVILNO DRUŠTVO – NAJOTPORNIJI STUP DEMOKRATSKOG RAZVOJA ZAJEDNICE
„Djelovanje organizacija civilnog društva pridonosi ostvarenju najviših vrijednosti ustavnog poretka: slobode, jednakosti, nacionalne i spolne ravnopravnosti, poštivanja ljudskih prava i socijalne pravde, vladavine prava i demokratskog višestranačja“ (Strateški plan vijeća civilnog društva Grada Dubrovnika, 2015:6). Podrška razvoju civilnog društva, horizontalna je tema našeg program. Odnosno, oni su jedni od aktera bez kojih je besmisleno planirati i razvijati grad.
Dubrovnik ima tradiciju aktivnog građanstva, inicijativa i udruga koje i danas daju svoj pozitivan doprinos održivom razvoju Dubrovnika, zaštiti interesa lokalne zajednice, obogaćivanju njihovog života u sferama zaštite kulturnih i prirodnih resursa, obrazovanja, socijalne skrbi, razvoja mladih, volonterstva, STEM-a, nezavisne kulturne scene, itd. Udruge su one koje dosljedno brinu o povećavanju i podizanju standarda participacije građana, transparentnosti i unapređenju sustava upravljanja, značajno nadopunjuju institucionalne politike i prakse s ciljem izgradnje Dubrovnika kao urbane sredine. Istodobno, njihov trud i rad prepoznati su kao primjer dobrih praksi, što se prepoznaje kroz uključenost u mnogim nacionalnim i europskim projektima.
Međutim, udruge Grada Dubrovnika bore se s nedostacima prostora za adekvatan rad i provođenje aktivnosti, nedovoljne razine komunikacije i dijaloga s gradskim strukturama te posljedičnim nedovoljnim prepoznavanjem njihove vrijednosti u razvoju Grada Dubrovnika. A od početka COVID-19 krize, unatoč njihovom kontinuiranom, fleksibilnom i inovativnom radu u otežanim uvjetima, Grad Dubrovnik dodatno im je destabilizirao uvjete ionako prekarnog rada oštrim i značajnim rezanjem sredstava u čak tri Odjela. Odjelu za kulturu, Odjelu za obrazovanje, socijalnu skrb, šport i civilno društvo te Odjelu za urbanizam. Istovremeno, primjećuje se i nedostatak strateških dokumenata razvoja civilnog društva.
Kroz svoj rad ćemo zagovarati i osiguravati poticajni okvir koji civilnom društvu omogućava, a ne suspreže, rast i razvoj na korist lokalne zajednice. Stoga ćemo u svrhu stvaranja poticajnog okvira koji ga priznaje kao aktivnog i partnerskog dionika u razvoju grada:
- učiniti gradsku upravu dostupnom i partnerskom za korisnike i korisnice;
- osigurati stabilnost i kontinuitet financijske potpore za organizacije civilnog društva koje djeluju za opće dobro;
- osigurati podršku za nove inicijative i male organizacije koje djeluju na lokalnoj razini, a stvaraju novu vrijednost za lokalnu zajednicu i odgovaraju na potrebe njezinih stanovnika;
- razviti mehanizme koji će osigurati stabilnost, održivosti i dugoročan razvoj organizacija civilnog društva
- implementirati nužnost koordinacije i suradnje s civilnim društvom prilikom razvoja, praćenja i provedbe lokalnih politika
- osnažiti Odjel za civilno društvo u zadaćama provedbe, nadzora i suradnje s civilnim društvom uz obvezu praćenja i evaluacije rada Odjela te mapiranja stanja civilnog društva u Dubrovniku
- osigurati javan i transparentan rad Savjeta za razvoj civilnog društva te inzistirati na suradnji gradskih odjela, institucija, tvrtki i agencija sa Savjetom zbog boljeg i kvalitetnijeg rada
- zagovarati izradu Strategije za razvoj civilnog društva Grada Dubrovnika u suradnji sa svim relevantnim akterima, a osobito budućim Savjetom za razvoj civilnog društva, te svih ostalih javnih politika važnih za unapređenje civilnog društva
- zagovarati redovitu suradnju gradskih odjela i agencije s civilnim društvima u planiranju, prijavi i provedbi Europskih fondova te projekata iz sličnih fondova
- zagovarati redovite konzultacije i savjetovanja predstavnika civilnog društva s odjelima u vezi programiranja javnog financiranja iz proračuna Grada Dubrovnika
- osigurati uvid javnosti u načine trošenja sredstva koje Grad izdvaja za projekte i programe iz proračuna
- inzistirati na provedbi transparentnog, uravnoteženog i jasnog načina dodjele sredstava organizacijama civilnog društva
GRAD I MLADI – MLADI KAO NUŽNA INVESTICIJA
Mladi su jedan od glavnih faktora vitalnosti grada i ključni dio definicije održivog razvoja kojeg se uvijek držimo u svom radu i djelovanju, a odnosi se na razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije, ali bez ugrožavanja mogućnosti onih budućih. Uz osiguravanje još boljih uvjeta generacijama koje dolaze, dodali bismo. Dubrovnik je grad koji je uvijek voljen, ali rijetki su oni koji se odluče vratiti trajno živjeti u njemu. Osobito mladi. Zašto je tako?
Monokultura turizma, sezonalni poslovi, prekarni rad, nedostatak društvenih sadržaja i prostora za mlade, nemogućnost osamostaljenja i stambena ovisnost o roditeljima, visoki troškovi života…A nadodali bismo, uz trenutno stanje Savjeta mladih Grada Dubrovnika odnosno njegove neinertnosti, pa gotovo i nepostojanja, i nemogućnosti utjecanja na donošenje politika bitnih za mlade Grada Dubrovnika.
Kako bismo umanjili ove negativne trendove i osigurali dostojan život i razvoj mladih u Dubrovniku:
- Jačat ćemo prostore kulturnog i društvenog stvaralaštva mladih u kojima mladi upravljaju programiranjem sadržaja i razvijanjem navedenih prostora
- Poticat ćemo daljnji razvoj sličnih centara u Dubrovniku kako bi nastavili pružati prostor za aktivnosti rada s mladima, druženje i provođenje slobodnog vremena
- Posebno ćemo voditi računa da se u njih uključe mlade u riziku od socijalne isključenosti te mlade između 18 i 24 godine koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti se usavršavaju
- Inzistirat ćemo na institucionalnoj i financijskog podršci udrugama mladih i za mlade putem programskih i višegodišnjih potpora te projekata koji uključuju mlade na participativan način
- Razvit ćemo i projekt participativnog budžetiranja unutar kojeg će mladi odrediti prioritete i projekte koji zadovoljavaju njihove potrebe
- Poticat ćemo osamostaljivanje mladih kroz aktivnu gradsku politiku koja će im olakšati rješavanje stambenog pitanja mjerama poput gradnje javnih gradskih stanova za najam, poticanja dugoročnog najma, smanjivanja i stabilizacije cijene stanova, pokretanja inovativnih modela neprofitnih stambenih zadruga
- Inzistirat ćemo na jačanju kapaciteta Odjela za socijalnu skrb, obrazovanje, civilno društvo, šport i mlade kako bi mogli efikasno odgovoriti na potrebe mladih Dubrovnika
- Povećat ćemo sredstva koja Grad izdvaja za učeničke i studentske stipendije, uz značajne pomake prema adekvatnijem ciljanom stipendiranju podzastupljenih i ranjivih skupina
- Inzistirat ćemo na suradnji između različitih institucija kako bi se razzvio sustav ranog prepoznavanja i praćenja mladih koji su u opasnosti od socijalne isključenosti
- Poticat ćemo daljnji razvoj već postojećih programa materijalne i novčane podrške učenicima iz marginaliziranih skupina
- Inzistirat ćemo na izrađivanju dokumenata poput Programa za mlade prema principu participacije, odnosno uključivanju svih relevantnih aktera, te principu provedivosti odnosno detaljnim razrađivanjem s konkretnim provedbenim mjerama i aktivnostima, mjerljivim pokazateljima uspjeha, predviđenim financijskim sredstvima te institucijama zaduženim za provedbu
- Ojačat ćemo ulogu Savjeta mladih tako što ćemo inzistirati na rigoroznijoj metodologiji i dokumentaciji prijavljivanja na mjesto vijećnika u Savjetu mladih putem detaljnijih prijavnica koje će inzistirati na zastupljenosti najraznolikijih grupacija mladih, javnog objavljivanja kandidatura te organiziranja sporednog glasanja građana uz glasanje u Gradskom vijeću, kako bismo umanjili politizaciju navedenog procesa te umetanje političkih aktera pod ulogom predstavnika civilnog društva.
GRAD I Dječji vrtići kao bitna karika u podizanju zdrave, samosvjesne i sposobne mlade generacije
OBRAZOVANJE – OTVORENO, FLEKSIBILNO, INKLUZIVNO, POTICAJNO, CJELOŽIVOTNO
Odgoj i obrazovanje vidimo kao temeljnu društvenu zadaću, jednako kao očuvanje zdravlja, osiguranje ekonomskog prosperiteta, očuvanje prirodnog okoliša te izgradnju humanog društva slobodnih i odgovornih građana. Izgradnja otvorenog, fleksibilnog, inkluzivnog i kompetentnog obrazovnog sustava omogućit će zaokret od nepravednog društva neograničenog rasta prema održivom i pravednom društvu, kao i od društva natjecanja prema društvu suradnje i empatije. Stoga ćemo se u političkom djelovanju fokusirati na sljedeće ciljeve:
U svom programu veliku pozornost posvećujemo upravo ovom segmentu odgoja i obrazovanja. Obuhvat djece u sustavu ranog i predškolskog odgoja (RPOO) u Hrvatskoj nije socijalno neutralan. RPOO učestalije pohađaju djeca iz viših društvenih slojeva i djeca u urbanim sredinama. Istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da postoji jasna korelacija između sudjelovanja u predškolskom odgoju i kasnijih obrazovnih rezultata.
Stoga ćemo RPOO učiniti dostupnim svakom djetetu i time izjednačiti odgojno-obrazovne mogućnosti neovisno o mjestu stanovanja ili društvenom statusu roditelja.
- Kako bi se svakom djetetu iz socijalno i ekonomski ugroženih obitelji omogućilo ostvarivanje prava na vrtić, revidirat ćemo kriterije i kriterije za upis u vrtiće. Primjerice, djeca nezaposlenih roditelja nemaju pristup uslugama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, a velika većina njih dolaze iz socijalno i ekonomski ugroženih obitelji.
- Zalagat ćemo se da udio troška usluge u kojem participiraju roditelji bude od od 70% do 0% prema imovinskom cenzusu, kako bi se ostvarila društvena solidarnost, a RPOO učinilo dostupnim svakom djetetu.
Infrastruktura
Zadnjih godina bili smo sudionici stihijskog otvaranja vrtića u neprimjerenim objektima, trošnim i neprilagođenim kućama, poslovnim prostorima, pa čak i u trgovačkim centrima. Na ovaj je (neprimjeren) način trenutno vladajuća stranka pokušala ispuniti svoje predizborno obećanje – „Vrtić za svako dijete“, s posljedicama poput stvaranja dodatnih troškova uređenja tih prostora te enormno visokih svota za najamnine.
- Stoga ćemo se zalagati za plansku izgradnju novih objekata, u skladu s propisanim arhitektonskim pravilima i pedagoškim standardima, na lokacijama na kojima nedostaju kapaciteti. Prilikom navedenog, zalažemo se za alternativne modele gradnje vrtića i škola, poput montažne i modularne. Osim što je riječ o energetski učinkovitim gradnjama, ključna prednost takve gradnje je mogućnost dodavanja ili premještanja modula u skladu sa stvarnim potrebama kotareva, mjesnih odbora ili gradskih četvrti. Uz svaki vrtić treba osigurati prostor za vrt i igralište, kao i svi popratne sadržaje nužne za kvalitetan predškolski odgoj.
- Prema pedagoškim standardima Republike Hrvatske veliki broj vrtića u ostatku Hrvatske ima integrirani sportski program. Kako bismo premostili nedostatak prostora za odvijanje sportskih aktivnosti u vrtićima do izgradnje vlastitih kapaciteta, inzistirat ćemo da se odgoj za razvoj djece može provoditi i kroz aktivnosti u suradnji sa sportskim društvima u Dubrovniku. Program mogu provoditi odgojiteljice u suradnji sa dipl. kineziolozima i drugim stručnjacima u području tjelesne aktivnosti djece.
Pedagoški standardi
Prostorni uvjeti za djecu, ali i za zaposlenike čije je to radno okruženje, te opremljenost većine postojećih vrtića često su ispod državnog pedagoškog standarda. Stoga ćemo:
- Broj djece u odgojno-obrazovnim skupinama uskladiti s pedagoškim standardom, pogotovo u jasličkim skupinama i u skupinama u kojima su djeca s teškoćama u razvoju.
- Inzistirati na tome da se napravi detaljnu analizu veličine postojećih grupa i omjera broja odgojitelja te broja djece i u periodu dok se ne zadovolje kapaciteti sukladno potrebama
- Izdvojiti financijska sredstva za zapošljavanje dodatnih odgajatelja u grupama u kojima se premašuje standard o veličini grupa.
- Uvesti asistenta djeci s teškoćama u razvoju u sve grupe u kojima su ona integrirana.
- Od roditelja i od odgojitelja/ica često se traži da financiraju ne samo radne materijale, nego i osnovne higijenske potrepštine. Stoga ćemo provesti detaljnu analizu potreba vezanih za opskrbljenost ustanova materijalima te povećati financijska izdvajanja sukladno mapiranim potrebama.
- Inzistirat ćemo da Grad Dubrovnik kao poslodavac pokrene u dogovoru sa sindikatima koji predstavljaju zaposlenike u RPOO putem kolektivnog ugovora osigura materijalna i druga prava na razini zaposlenika u osnovnom obrazovanju. U tom smislu, radna skupina koju bi činili predstavnici zaposlenika i nadležnog upravnog odjela trebala bi sastaviti Pravilnik o napredovanju po uzoru na slične pravilnike u osnovnim i srednjim školama i time stvoriti jasan i motivirajući okvir za sustavno napredovanje u struci odgajatelja.
Prehrana
S obzirom da je već u ranoj dobi potrebno stvarati svijest o zdravoj prehrani, nužno je da hrana u vrtićima bude visokokvalitetna, provjerenog podrijetla i po mogućnosti nabavljena od domaćih (lokalnih) proizvođača. Stoga ćemo, u suradnji s Upravama vrtića osigurati:
- Jelovnik treba biti prilagođen dobi djece, maštovito osmišljen i raznovrstan, a količina hrane uvijek dostatna za svu djecu.
- Osigurati edukacija djece i roditelja o važnosti zdrave prehrane kao prevencije mnogih bolesti i stanja, uključujući pretilosti koja postaje značajan problem među djecom već od vrtićke dobi.
- I to bez podizanja cijena vrtića roditeljima.
Izbor uprave
Izbor vodstva koje upravlja ovakvom, opsežno ustrojenom ustanovom, zahtijeva osim stručnog obrazovanja i iskustva, dobrog menadžera i poduzetnika, inovativnu osobu koja će se moći nositi s izazovima današnjeg vremena.
- Stoga, kako bismo osigurali transparentnost i demokratičnost pri izboru čelnih ljudi i osigurali pravo svih zaposlenika na izražavanje mišljenja o ponuđenim kandidatima, inzistirat ćemo na tome da se provede glasovanje zaposlenika dječjih vrtića.
- Inzistirat ćemo da navedene osobine kandidata i glas zaposlenika budu nit vodilja pri izboru vodstva, a ne njihova „politička podobnost”.
Jednosmjenski rad
Nužno je osigurati uvjete da sve osnovne škole rade u jednoj smjeni te da sve škole pružaju usluge produženog boravka. Osnivač treba osigurati uvjete da osnovne škole u dogledno vrijeme pređu na rad u jednoj (jutarnjoj) smjeni od 9.00 do 14.30 te da mogu ponuditi uslugu produženog boravka za učenike od 1. do 4. razreda. Produženi boravak započeo bi u 7.30 ujutro, a nastavio bi se nakon redovne nastave, od 12.30 do 16.30.
Jutarnji dio produženog boravka bi bio neobavezan i besplatan za svu djecu, a služio bi kao priprema za nastavu. U popodnevnom dijelu produženog boravka učenici bi nakon ručka preostali dio vremena provodili u organiziranoj igri i učenju. Kao i kod RPOO, udio troška usluge produženog boravka u kojem participiraju roditelji treba se kretati od 70% do 0% prema imovinskom cenzusu. Za sve učenike, a posebno one od 5. do 8. razreda, škola bi bila otvorena od 17.00 do 20.00 kao prostor za dodatnu i dopunsku nastavu, izvannastavne aktivnosti te razna društvena, kulturna i sportska događanja. Potrebno je uvesti asistenta djeci s teškoćama u razvoju u sve razrede u kojima su ona integrirana. Stoga ćemo:
- Inzistirati na izgradnji dovoljnih kapaciteta za rad u jednoj smjeni
- Zagovarati financiranje produženog boravka (u većem dijelu troškova) i troškove iznad pedagoškog standarda koji se tiču realizacije neobaveznih aktivnosti u popodnevnim satima financiranje školskih sportskih i kulturnih društava.
Infrastruktura
Cilj zelene obrazovne politike je da sve zgrade javnih vrtića i škola smanjuju svoj ekološki otisak, a istovremeno pridonose značajnoj uštedi ukupnih režijskih troškova u gradskom proračunu. Svi objekti predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja trebaju proći zelenu procjenu.
- Zagovarat ćemo da se za svaki objekt treba osmisli i realizira projekt transformacije u zelene i održive zgrade. Zelena transformacija zgrada uključuje niz zelena rješenja poput ishođenje energetskog certifikata, mogućnost pasivnog dizajna, (mini-) solarne elektrane, ugradnje proizvoda kojima se štedi potrošnja vode, planova za odvojeno i sigurno prikupljanje otpada, poticanje vrtićkih i školskih vrtova.
- Zagovarat ćemo da se za sve škole, uključujući i srednje škole, osiguraju vlastite sportske dvorane za izvođenje TZK-a. Te dvorane trebaju biti polivalentne dvorane koje mogu služiti za sve izvannastavne i izvanškolske aktivnosti mladih.
- Zagovarat ćemo financiranje poboljšanja energetske učinkovitosti školskih zgrada te vlastitim sredstvima ili uz pomoć EU fondova omogućiti toplinsku izolaciju vanjskih zidova (dobar primjer – Obrtnička škola) i postavljanje solarnih panela.
Prehrana u školama- Jedimo lokalno!
Sve osnovne škole moraju osigurati obrok učenicima. Obroci (marende) mogu se spremati u školskim kuhinjama, a za one škole koje nemaju kuhinje, u najbližoj školi koja ima kuhinju ili u posebnim prostorima koje bi financirala općina (ukoliko je riječ o izvangradskim osnovnim školama) ili Grad. Obroci se moraju spremati od namirnica koje su proizvedene u lokalnim OPG –ovima, prema pravilima ekološke poljoprivrede. Potrebno je iskoristiti potencijale zelene javne nabave hrane za osiguravanja zdravog i toplog obroka djeci u vrtićima i školama te poticanje razvoja lokalnih OPG-a.
Kako bismo ostvarili navedenu ideju, za školsku godinu 2021./22. predlažemo:
- provedbu konzultacijskog procesa provjere dostupnosti i ponude lokalnih OPG-ova
- definiranje potreba i interesa javnih vrtića i osnovnih škola u gradu Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji
- ispitivanje postojeće logističke infrastrukture za otkup, skladištenje i transport lokalnih i sezonskih prehrambenih proizvod
- Po završetku konzultacijskog procesa, pripremit ćemo i provesti pilot natječajza zelenu javnu nabavu hrane za javne vrtiće i osnovne škole grada Dubrovnika, počevši sa školskom godinom 2022./23.
Kroz ovakvu organizaciju prehrane u školama kod učenika se razvija svijest o potrebi lokalnog i ekološkog uzgajanja i konzumiranja namirnica te se potiče veća proizvodnja i omogućava održivost lokalnih proizvođača. Srednje škole moraju imati vlastite kantine u kojima bi se također posluživale marende i pića iz lokalne proizvodnje. U ovom slučaju, zagovarat ćemo i javna-privatna partnerstvo pod kontroliranim uvjetima što se tiče kvalitete, načina nabave i distribucije namirnica potrebnih za opskrbu kantina.
Programi na koje lokalna zajednica može utjecati
Strukovne škole
Zagovarat ćemo:
- Uspostavljanje mreže strukovnih škola/strukovnih programa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u kontekstu održivog razvoja i povezivanja lokalne ekološke poljoprivredne proizvodnje i visokovrijedne turističko-ugostiteljske usluge. („S polja na pjat“).
- Postupno transformiranje strukovnih škola sa strukovnim programima koja vode do zanimanja za kojima je društvena potreba zanemariva (ekonomist, upravni referent, poslovni tajnik, komercijalist…) u strukovne škole s programima (primjerice industrijski dizajner, web dizajner, programer) koji obrazuju za život u dinamičnom i tehnološki posredovanom životnom i poslovnom okruženju.
- Opremanje praktikuma strukovnih škola kako bi se u njima mogla odvijati praktična nastava koja odgovara stvarnim uvjetima zanimanja.
- Povećanje broja mjesta i programa u umjetničkim školama (glazbena produkcija, dizajn, balet, suvremeni ples…)
Zanatsko usavršavanje srednjoškolaca u suradnji sa Sveučilištem
Vankurikularno usavršavanje srednjoškolaca u specifičnim zanatskim vještinama za kojima postoji lokalna potreba moglo bi s jedne strane doprinijeti oživljavanju zanemarenih zanata, zamijenjenih neadekvatnom konfekcijom, a s druge omogućiti zapošljavanje mladih obrtnika. Za polaznike ovakvih obrazovnih programa trebalo bi osmisliti posebne licence kojima bi se istaknuli obrtnici i obrti specijalizirani za određene tradicionalne zanate. Stoga ćemo:
- Poticati suradnju Obrtničke škole sa Sveučilištem u Dubrovniku (Studij restauracije-konzervacije) i neovisnim restauratorima u osmišljavanju programa za usavršavanje budućih majstora za izvođenje specifičnih radova na tradicionalnoj gradnji (izrada i obnova tradicionalne stolarije, izrada tradicionalnih žbuka, obnova i ručna izrada predmeta od kovanog željeza, izrada terrazzo poda, itd.).
- Planirane poticaje u Planu upravljanja za UNESCO-v lokalitet svjetske baštine u Dubrovniku za ovakvim radovima, usmjerit ćemo u usavršavanje polaznika Obrtničke škole, kako bi se obrazovale nove generacije obrtnika koje će djelovati u suglasju sa smjernicama održivog razvoja i odgovornog odnosa prema arhitektonskoj baštini.
Gimnazije
Zagovarat ćemo diverzificiranje usmjerenja, uvođenje većeg broja izbornih predmeta / područja
- Poticat ćemo financiranjem iznad pedagoških standarda projektnu nastavu i druge oblike izvannastavnih aktivnosti u kojima sudjeluju posebno nadareni ili zainteresirani srednjoškolci
Odgoj i obrazovanje učenika kao aktivnih građana
Cilj nam je pripremiti i osnažiti učenike za preuzimanje svjesne, odgovorne i aktivne uloge u društvu te brige za javno dobro, osjetljivost na probleme u zajednici, solidarnost i spremnost na osobni doprinos rješavanju problema zajednice. Istraživanja pokazuju da ispitanici u Hrvatskoj uglavnom smatraju da biti aktivan u političkim ili udrugama nije poželjna karakteristika dobrog građanina. Dodatno, značajan udio mladih u Hrvatskoj nije zainteresiran za politiku, društvena zbivanja te događaje unutar njihove lokalne zajednice.
- Stoga zagovaramo uvođenje izvannastavne aktivnosti „Odgoj i obrazovanje za aktivno građanstvo“ u osnovne i srednje škole, čime se pridružujemo zahtjevima GOOD inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u odgojno-obrazovni sustav.
- Do realizacije te inicijative na nacionalnoj razini, zalagat ćemo se stvaranje novih sadržaja i usavršavanje nastavnika na lokalnoj razini, osiguravanjem financijskih sredstava za realizaciju projekata kojima se stvaraju novi nastavni sadržaji vezani uz obrazovanje za aktivno građanstvo, a u čijem osmišljavanju i provedbi zajedno sudjeluju lokalne škole, organizacije civilnog društva, znanstvene i znanstveno- nastavne institucije, društvena poduzeća, obrti, zadruge i sindikati.
Odgoj za zdravlje
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svako peto dijete ima problema s mentalnim zdravljem, a samo 20% od njih dobiva neku stručnu pomoć. Razni oblici agresivnog ponašanja i vršnjačkog nasilja su već neko vrijeme u porastu, uključujući diskriminaciju, fizičko i emocionalno nasilje, razne oblike samopovređivanja, rizično ponašanje, ovisnosti. Sve su to alarmantne poruke mladih i zahtijevaju hitno sustavno djelovanje. Nažalost, mladi nemaju dovoljnu podršku, znanje ni razvijenu svijest o načinima kako da čuvaju svoje zdravlje. Dosadašnja praksa odgoja za zdravlje je bila nesustavno provođena i ostavljena na dobru volju nekih predmetnih profesora i razrednika, te preventivne aktivnosti školskog liječnika, a što je nedovoljno da bi se postigli potrebni rezultati. Stoga ćemo se zalagati da:
- svaka škola ima psihologa/inju koja skrbi o mentalnom zdravlju djece.
- Inzistirat ćemo na realizaciji međupredmetne teme „Zdravlje za osnovne i srednje škole“, a s ciljem podrške emocionalnom, ali i tjelesnom zdravlju djece i mladih kao temeljnoj ljudskoj vrijednosti te osigurati financijska sredstva za projekte kojima se stvaraju novi nastavni sadržaji vezani uz odgoj za zdravlje.
Edukacija učitelja, nastavnika i stručnih suradnika
Sve veći zahtjevi koje nacionalni kurikuli postavljaju pred nastavnike, učitelje i stručne suradnike vezano za ostvarivanje ishoda međupredmetnih tema kao što su Zdravlje, Građanski odgoj i obrazovanje, Održivi razvoj, Upotreba IT-a, zahtijevaju redovite dodatne edukacije svih sudionika u procesu obrazovanja, od predškolskog do srednjoškolskog. S obzirom na geografski položaj našeg grada i županije zbog kojeg je potrebno izdvojiti znatna sredstva za dolazak stručnjaka, naši učitelji, nastavnici i stručni suradnici često su uskraćeni za kontinuirani profesionalni rast i razvoj.
Stoga ćemo:
- Subvencionirati ili barem dijelom subvencionirati ove edukacije (putne troškove ili kotizacije; smještaj ili putne troškove predavača)
- Koristiti lokalno znanje iz grada ili županije, odnosno u suradnji s udrugama, odgovarajućim institucijama ili putem javno-privatnog partnerstva s pojedinim obrtima, poticati organizaciju potrebnih edukacija (predavanja, radionica, tečajeva).
Ovdje posebno treba naglasiti potrebu za edukacijom nastavnika, učitelja, stručnih suradnika te roditelja i djece u temama obiteljskog nasilja, prevencije svih oblika diskriminacije po rodnoj, nacionalnoj, rasnoj, vjerskoj, seksualnoj ili bilo kojoj osnovi.
Rješavanje deficita učitelja i nastavnika
Razvidan je nedostatak nastavnika i učitelja pojedinih nastavnih predmeta, naročito STEM područja.
Kao rješenje ovog problema, vidimo:
- Poboljšanje modela stipendiranja studenata za deficitarna zanimanja
- Rješavanje stambenog pitanja zainteresiranim kandidatima za ova radna mjesta.
Na taj način privući ćemo kvalificirane pedagoške djelatnike iz cijele Hrvatske i poboljšati uvjete obrazovanja u osnovnim i srednjim školama.
Prijevoz učenika
Potrebno je osigurati dovoljan broj autobusa u vrijeme uobičajenog početka i završetka nastave za srednjoškolce u obje smjene.
Stoga ćemo:
- Započeti pregovore s Libertasom kako bi se uspostavile redovite veze veze s izvangradskim područjem kako učenici srednjih škola ne bi morali odlaziti ranije s nastave ili čekati ponekad i više sati kako bi se vratili kući.
- Inzistirati na razvoju mreže manjih autobusa koji bi razvozili učenike do manjih i udaljenih mjesta po sistemu presjedanja. Ovaj je problem naročito došao do izražaja u ovom Covid periodu kad su mnoge autobusne linije ukinute zbog neisplativosti, što je mnoge učenike dovelo u situaciju da doslovno satima čekaju autobus, čak i do nekih gradskih naselja
- Inzistirati na tome da kriterij isplativosti nikako ne bi smio biti kriterij u poslovanju javne gradske tvrtke, jedine koja obavlja prijevoz u gradskim i prigradskim naseljima, a pogotovo to ne bi smio biti slučaj kad su u pitanju linije kojima se uglavnom služe učenici srednjih škola.
Obrazovni sustav u službi inkluzivnog i poticajnog odgoja
Briga za djecu s poremećajima i poteškoćama u razvoju
Odnos prema ovoj osjetljivoj skupini ocjenjujemo ključnim pokazateljem koliko je naše društvo human, inkluzivno i empatično. Stoga smatramo da se odgovarajuća briga za djecu s poremećajima i poteškoćama u razvoju mora voditi u kvalitetnoj i učinkovitoj suradnji škola s nadležnim ustanovama, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, sustavom školske medicine, te Poliklinikom za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih.
Poseban je problem kasno dijagnosticiranje poteškoća kod djece pa su tako u osnovnoj školi one nerijetko dijagnosticirane tek u sedmom, a u srednjoj školi (ako postupak nije ranije proveden) ponekad tek u trećem razredu, što je nerijetko prekasno za primjerenu i kvalitetnu razinu obrazovanja. Istovremeno, Ministarstvo za odgoj i obrazovanje omogućuje radno mjesto edukacijskog rehabilitatora za pojedinu obrazovnu ustanovu tek ako je unutar nje evidentirano minimalno 19 djece s dijagnosticiranim TUR-om. Stoga ćemo:
- Zagovarati organizirane edukacijske seminare u kojima se govori o ranoj dijagnostici u koje je potrebno uključiti i roditelje, a u svrhu skidanja stigmi s takvih učenika i obitelji, poboljšanju obrazovanja učenika te njihovom osjećaju prikladnosti i zadovoljstva
- Zagovarati povećanje broja obrazovnih programa za odgovarajuća zanimanja za djecu s OSI i TUR kako bi ih mogli što bolje i uspješnije uključiti unutar društva
- Zagovarati dodatnu stimulaciju osposobljavanja, obrazovanja i zapošljavanja stručnog kadra i ostalih sudionika u nastavnom procesu putem stipendiranja deficitarnih zanimanja, putem suradnje s udrugama civilnog društva, kroz javno-privatno partnerstvo odnosno suradnjom s postojećim obrtima koji rade upravo s djecom i roditeljima kojima je potrebna dodatna pomoć
Rad s nadarenom djecom
Širom Europe raste svijest o potrebama naših najsposobnijih pojedinaca; posljednjih godina sve veće zanimanje za ovo područje dječjeg razvoja stvorilo je nove oblike prakse u odgoju i obrazovanju, brojne istraživačke programe i studije, porast broja društava za roditelje djece s visokim sposobnostima. U našem je društvu rad s nadarenom djecom često zanemaren, nedovoljno se naglašava potreba ovakve djece za ostvarivanje svojih punih potencijala, samim time zadovoljnog i kvalitetnog života. Školski sustav je, naime, prilagođen prosječnom učeniku, što svakog onog pojedinca koji izlazi iz tog okvira, u bilo kojem spektru, svrstava u neprilagođenog pojedinca. Nastavnici nisu dovoljno educirani za rad s takvim učenicima.
Grad i Županija moraju prepoznati važnost rada s nadarenima jer su upravo oni često oni koji će, ako se obrazuju u skladu sa svojim mogućnostima, biti nositelji nekih novih projekata, inovacija, ideja koje će društvo učiniti boljim i naprednijim u svakom smislu. Stoga ćemo poticati izvaninstitucionalne organizacije i udruge civilnog društva za specijalizaciju za rad s nadarenom djecom, počevši od predškolske razine.
Centar za izvrsnost
U suradnji s razvojim agencijama, po uzoru na neke druge gradove u Hrvatskoj i Europi zagovarat ćemo Centra za izvrsnost, instituciju u kojoj bi s mladima, posebno onima koji su nadareni ili imaju želje za dodatnim znanjem i vještinama, radili stručnjaci iz različitih područja- umjetničkih, prirodoslovnih, društveno-humanističkih kako bi im pomogli da pronađu i prodube svoje interese koji su možda mnogo veći od onih koji se nude u školskim, nastavnim kurikulima.
Primjer dobre prakse (https://www.civz.hr/)
Izbor ravnatelja/ica izmaknut iz politike
Izbor ravnatelja osnovnih i srednjih škola već dulje je vrijeme obilježen pritiscima, obeshrabrivanjem kvalificiranih nezavisnih kandidata, političkim uplivima, pa i grubim kadroviranjem koje preko instrumentaliziranih članova školskih odbora provodi lokalna samouprava, odnosno Gradski ured za obrazovanje. Krajnja posljedica ovakvog načina upravljanja školama su obeshrabreni nastavnici i demotivirani učenici.
- Stoga ćemo na razini lokalne samouprave zagovarati da se pravilnički utvrde minimalni kriteriji koje moraju ispunjavati osobe imenovane za članove školskih odbora i kao predstavnici osnivača i kao predstavnici roditelja, uz osmišljavanje i drugih dodatnih uvjeta.
- U pogledu izbora ravnatelja odgovarajuće članke statuta svake škole treba relaksirati i ohrabriti škole da izmjenama statuta izbornu proceduru za izbor ravnatelja učine transparentnom, jednostavnom i demokratičnom. U tom smislu zagovarat ćemo da nadležni Upravni odjel kao predstavnik osnivača svoju ulogu u davanju suglasnosti na tekst izmjena statuta treba svesti isključivo na provjeru zakonitosti.
U Dubrovniku trenutno djeluju tri visoko obrazovne institucije: Sveučilište u Dubrovniku, Rochester Institute of Technology Croatia te Libertas međunarodno sveučilište – Dubrovnik. Pored njih u Dubrovniku djeluju Interuniverzitetski centar Dubrovnik i Poslijediplomsko središte Dubrovnik Sveučilišta u Zagrebu koji ne izvode studijske programe, već primarno organiziraju konferencije, ljetne škole i slične znanstvene skupove.
Postojanje i rad ovih institucija obogaćuje ponudu i kvalitetu života u Dubrovniku, privlači nove ljude i ideje te je svakako nešto što Grad treba podržati. Dobro je da je Dubrovnik sveučilišni grad i cilj je da to i ostane, stoga kao glavne teme zagovaramo:
Uloga Sveučilišta
Posebno ističemo Sveučilište u Dubrovniku koje kao javno sveučilište, ujedno i najveće od svih gore navedenih institucija, ima nezaobilaznu društvenu odgovornost. Uz svoju nastavnu i istraživačku aktivnost njegova djelatnost treba uključivati i zadaću prijenosa i primjene znanja i vještina u ostale radne i kreativne dijelove društva. Grad treba u Sveučilištu imati partnera koji sa svojim intelektualnim i materijalnim potencijalom može pomoći u rješavanju mnogih problema i izazova s kojima se susrećemo: u prometu, turizmu, energetici itd. Ono treba biti pokretač projekata i inicijativa koje će doprinijeti razvoju gospodarstva i civilnog društva te doprinijeti promišljanju, izradi i realizaciji strategije razvoja Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije.
Međunarodna prepoznatljivost
Grad će i nadalje podupirati rad Sveučilišta, no istovremeno, poštujući mu autonomiju, očekuje od njegove Uprave i zaposlenika da osiguraju njegovu prepoznatljivost, da osmisle i izvode studijske programe u trendu s suvremenim saznanjima i usklađene s potrebama tržišta rada, s kojima će privlačiti veći broj studenata.Trenutno velika većina studenata dolazi uglavnom iz županije, što ukazuje na nedovoljnu atraktivnost Dubrovnika kao sveučilišne destinacije.
Smatramo da ono mora biti prepoznato izvan lokalnih okvira te se mora pozicionirati ne samo na nacionalnoj, već i na međunarodnoj razini. Otvaranjem studentskog doma, čiju gradnju i opremanje je financirao i Grad Dubrovnik, osigurani su osnovni preduvjeti za daljnji razvoj Dubrovnika kao sveučilišne destinacije. Zadaća Sveučilišta je osigurati njegovu popunjenost (studentima) i osigurati Gradu epitet sveučilišnog grada.
Zalažemo se za osiguranje inkluzivnog i ravnopravnog obrazovanja, te poticanje cjeloživotnog učenja. Sudjelovanje odraslih u RH u cjeloživotnom učenju je među najnižim u EU i iznosi 2,9 %, dok je europski prosjek 11,1 % i ostao je nepromijenjen od 2014. Polaznici obrazovnih programa za odrasle moraju sami pokrivati troškove obrazovanja (izuzetak čine programi osnovnog obrazovanja koje financira MZO, te prekvalifikacije nezaposlenih za deficitarna zanimanja koje financira Hrvatski zavod za zapošljavanje).
Strukovni programi za odrasle nisu usklađeni s potrebama života u dinamičnom i tehnološki posredovanom okruženju, a često im manjka sati praktične nastave. Dodatno, programi se često provode u privatnim ustanovama, iako javne strukovne škole imaju u pravilu bolju opremu i stručniji kadar. Na razini RH, a tako i na razini Grada i Županije ne postoji adekvatna institucija za visoko obrazovanje osoba srednje i starije životne dobi za koje bi trebalo kreirati posebne programe visokog obrazovanja.
Stoga, zalažemo se za veću dostupnost kvalitetnih i priuštivih programa za cjeloživotno učenje i za povećanje udjela odraslih koji u njima sudjeluju.
Posebnu važnost pridajemo cjeloživotnom učenju koji obuhvaća odrasle koji imaju niži stupanj obrazovanja i one čija su radna mjesta nestala s tržišta rada. Njihovo (dobrovoljno) ponovno zapošljavanje vidimo kao ključno za dugoročnu održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava.
- Kao prvi korak zagovaramo utvrđivanje usklađenosti postojećih programa cjeloživotnog obrazovanja sa stvarnim društvenim
potrebama i analizu potreba za nužnim kvalifikacijama i kompetencijama. - Također, zagovaramo i provođenje procjene kapaciteta i mogućnosti škola i nastavnika za uvođenje novih obrazovnih programa (osigurati kadrovske, organizacijske i infrastrukturne resurse) kako bi se pokrenuo proces kreiranja i testiranja obrazovnih programa za potrebe novih zanimanja.
Ovakav pristup dobiva poseban značaj kroz novonastale okolnosti COVID – 19 pandemije, uslijed koje je došlo do restrukturiranja ponude i potražnje za određenim zanimanjima. Jedno od mogućih rješenja bila bi i ponuda prekvalifikacije unutar šireg spektra zvanja, ovisno potrebama tržišta.
Također, iz svega proizlazi da je nužno razvijanje partnerstva među školama, visokoškolskim ustanovama i drugim institucijama koje nude
obrazovanje, planiranje i vođenje kvalitetnog znanja.
Zbog navedenih, a globalno prisutnih izvanrednih okolnosti uvjetovanih pandemijom COVID – 19, ukazujemo na potrebu što urgentnijeg osnivanja stručnih timova za psihološku pomoć, koji bi za ciljane skupine imali kako učenike i roditelje, tako i nastavnički kadar. Bitno je da timovi budu dostupni na lokalnoj, županijskoj razini, kako bi se autonomnošću mogla poboljšati njihova dostupnost i što veća učinkovitost.
Raspodjelom na regionalnu nadležnost (u našem slučaju – Split), a s obzirom na količinu problema koji su u porastu, u velikoj se mjeri gubi na vremenu i ekspeditivnosti, a istovremeno se i već postojeći, mobilni tim preopterećuje, što dodatno otežava i njihov rad. Također, još je jedan od ključnih razloga osnivanja i zadataka navedenog tima – pojačana skrb o učenicima s teškoćama u razvoju, koji su pod ovim uvjetima stavljeni u još zahtjevniju situaciju od one u uvjetima redovnog pohađanja nastave uživo.
Potreba za istim je tim očitija jer na dnevnoj bazi svjedočimo porastu anksioznosti i depresije kod djece i mladih, kao najosjetljivijeg dijela populacije, kao i kod nastavničkog kadra, koji i sam radi pod stresom i u neprirodnim uvjetima. Njihova informatička educiranost i sposobnost rada u uvjetima ove pandemije često puta ovise isključivo o ustanovama u kojima su zaposleni, a situacija na terenu ukazuje na što veću hitnost poboljšanja uvjeta. Spomenuti stručni timovi bi se mogli organizirati bilo u suradnji s HZJZ-om, AZOO-om, civilnim udrugama na prijedlog samih odgojno – obrazovnih ustanova, u dogovoru i uz odobrenje osnivača, grada ili županije, a po rješenju nadležnih ministarstava, onog za odgoj i obrazovanje i zdravstva.
Sve navedeno ponovno apostrofira nužnost obrazovanja, stimuliranja tijekom obrazovnog procesa, kao i zapošljavanja deficitarnog stručnog kadra, edukacijsko – rehabilitacijskog profila. Navedeni stručnjaci imali bi širok djelokrug kako unutar samih obrazovnih ustanova, tako i putem vanjskih inicijativa, prilikom organiziranja i provođenja stručnih savjetodavno – edukativnih programa za sve tri interesne skupine, bilo u organizaciji samih ustanova ili organizacija civilnog društva.
Kao pozitivan primjer ističemo brigu i skrb pojedinih ustanova, a pod okriljem osnivača, prilikom snabdijevanja imovinski najugroženijih skupina djece i mladih vlastitom informatičkom opremom, radi što kvalitetnijeg i uspješnijeg praćenja online nastave za vrijeme trajanja pandemije te takve aktivnosti pohvaljujemo i podupiremo, kao i činjenicu da se spomenute inicijative provode i u vremenima u kojima se nastava izvodi pod redovnim okolnostima.
GRAD SOCIJALNE SOLIDARNOSTI, SKRBI I RODNE RAVNOPRAVNOSTI
Glavno usmjerenje ovog programa jest razvoj solidarnosti, pravednosti i skrbi za sve građane, a osobito socijalno ugrožene i ranjive društvene skupine kao što su osobe s invaliditetom, umirovljenici, osobe starije životne dobi, žrtve obiteljskog nasilja, djeca s poteškoćama u razvoju, beskućnici, itd.
Briga za svakoga pojedinca, a posebno za one koji trebaju posebnu skrb, pokazuje stupanj humanosti svakoga društva.
Paralelno s definiranjem prioriteta socijalnih politika, potrebno je dobiti jasnu procjenu potreba, socijalnih programa i usluga te potom napraviti postupno restrukturiranje sukladno ciljevima pravednosti, inkluzije, sigurnosti i rodne ravnopravnosti.
Navedeni koraci, omogućit će nam da odgovorno trošimo novac u području socijalne skrbi te razvijamo usluge vođene principom osposobljavanja pojedinaca za samostalan život i principom deinstitucionalizacije razvijajući izvaninstitucionalne oblike skrbi kad god je to moguće.
Nadalje ćemo:
- Inzistirati na zapošljavanju stručnih radnika te edukaciji postojećeg kadra
- Inzistirat na razvoju strateških okvira u području pružanja ovih usluga na lokalnoj razini kao temeljem za kvalitetnu provedbu. Sve strategije trebaju imati mjerljive rezultate kako bi se mogle raditi korekcije provedbe te na taj način odgovorno ulagalo novac iz realnog sektora koji se izdvaja kroz prireze i komunalne doprinose.
- Osnažiti koordinacijska tijela pri lokalnoj zajednici kao što su Savjet civilnog društva i druga tijela koje sudjeluju u razvoju usluga u području socijalne skrbi. Ova tijela ne smiju biti sama sebi svrha i izolirana već trebaju imati stvarni savjetodavni utjecaj na lokalnu zajednicu što će se postići kroz stalni dijaloški okvir (koji bi bio propisan) sa gradskim vijećem te gradskom upravom. Njihovi prijedlozi trebaju imati mogućnost uvrštavanja u raspravu na gradskom vijeću te upravnim odjelima grada.
- U osmišljavanju programa iz područja socijalne skrbi oslonit ćemo se na postojeće resurse unutar civilnog društva i usko surađivati s udrugama i pojedincima koji raspolažu potrebnim znanjem i iskustvom u području socijalne skrbi, osoba s invaliditetom, kronično bolesnih, skrbi o djeci i mladimai zdravstva, itd. Navedenim udrugama osigurat ćemo prostore te minimalna sredstva za funkcioniranje, te izraditi program dugoročne financijske potpore. Postojeći sustav prijava na Javne potrebe nekompatibilan je s potrebama udruga u području socijale čiji su programi po prirodi stvari dugoročniji. Rad takvih organizacija najbliži je krajnjem korisniku,najbolje poznaje njegove potrebe i najbrže dopire uslugom do naših sugrađana u potrebi.
Socijalni programi usmjereni prema osobama s invaliditetom, osobama s oštećenjem zdravlja, djeci s teškoćama u razvoju, starijim i nemoćnim osobama, beskućnicima i ostalim ranjivim skupinama rijetko su neposredno profitabilni ili samoodrživi. Istovremeno, socijalni program Grada Dubrovnika najvećim je dijelom motiviran političkim ciljevima gradske vlasti (subvencije za putovanja, univerzalni program besplatnih udžbenika, mjesečni novčani dodaci za umirovljenike…) i kao takav ne proizlazi iz stručne analize stvarnih potreba. Stoga niti ne čudi da ne zadovoljava stvarne potrebe korisnika. Stoga ćemo:
- Uvesti transparentan i kvalitetan sustav socijalnih naknada prilagođen potrebama svih stanovnika, a posebno socijalno ugroženih skupina
- Pristupiti detaljnom definiranju kriterija oslobađanja od plaćanja komunalnih doprinosa, vrtićke naknade, prijevoza, prehrane (pučka kuhinja), povlaštenog stanovanja građana koji su ugroženi siromaštvom i/ili lošim socijalno-zdravstvenim stanjem bez obzira na dob
Djeca s poteškoćama u razvoju
Govoreći o djeci s poteškoćama u razvoju (u nastavku teksta djeca s TUR) ciljevi su usmjereni na inkluziju djece u zajednicu. Iako se deklarativno već dugi niz godina govori o inkluziji, ona se ne provodi sustavno ili se pak provodi bez prethodne pripreme svih uključenih u taj proces. U tom kontekstu, osim uključivanja djece s TUR u redovne odgojno – obrazovne programe u vrtićima i školama, pružit ćemo adekvatnu podršku spomenutoj skupini u odgojno – obrazovnom sustavu što je jedino moguće kroz inzistiranje na boljoj ekipiranosti stručnog kadra, uspostavljanje jedinstvene evidencije (prema dobi i vrsti teškoće) odnosnbolju međusustavnu povezanost.
S ciljem bolje ekipiranosti kadra, omogućit ćemo stipendije za deficitarna zanimanja (prvenstveno za logopediju, edukacijsku rehabilitaciju i radnu terapiju) uz uvjet da će budući mladi stručnjaci odraditi određeni vremenski period u Dubrovniku u postojećim ustanovama skrbi za djecu s TUR(i osobe s invaliditetom). Uspostavljanje jedinstvene evidencije je jedino moguće uz bolju povezanost među različitim sustavima. Većina djece s TUR nije vještačeno od strane CZSS. Uzrok tome je uglavnom zbog toga što većina roditelja dugi niz godina traga za dijagnozom. Prema trenutnoj situaciji na terenu, većina roditelja je za postavljanje dijagnoze djetetu (a nerijetko i za terapije) usmjerena Zagrebu. Dakle, da bismo uspostavili jedinstvenu evidenciju djece s TUR, inzistirat ćemo na suradnji zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi. Osim navedene suradnje, potrebno uspostavit ćemo dijagnostički centar unutar zdravstvenog sustava koji će usko surađivati sa CZSS Dubrovnik i ubrzati proces ostvarivanja prava za obitelji djece s TUR.
Govoreći o starijem uzrastu djece s TUR nužno je na županijskoj razini donijeti odluku o osnivanju razreda djelomične integracije u školama. Trenutno postoje tri škole u Županiji koje imaju ovakav tip razreda (OŠ Lapad, OŠ Ivan Gundulić i OŠ Gruda). Djeca s TUR osnovnoškolske dobi imaju pravo pohađati školu u svom mjestu stanovanja, odnosno predjelu grada kojem pripadaju. S tim ciljem, potrebno je da Županija potakne otvaranje spomenutih razreda. Nadalje, Županija, koja je osnivač srednjih škola mora potaknuti i otvaranje školovanja za pomoćna zanimanja, za mlade s TUR, koja su konkurentna na tržištu rada. U skladu s tim, ponovno se naglašava potreba za ekipiranosti kadra. S obzirom na očigledni manjak stručnjaka edukacijsko – rehabilitacijskog profila, nužno je razmišljati u smjeru formiranja mobilnog tima koji će pružiti podršku školama i drugim ustanovama u situacijama kada nema zaposlenih stručnjaka.
Osobe s invaliditetom
Osobe s invaliditetom (u nastavku teksta OSI) i dalje se suočavaju s diskriminacijom u svakom društvenom segmentu. U kontekstu zapošljavanju, unatoč tome što na državnoj razini postoje brojni propisi koji uređuju ovaj aspekt, kao i poticaji za poslodavce, čini se da sami poslodavci nisu dovoljno upućeni u zakonske regulative apropo zapošljavanja OSI.
Stoga ćemo na gradskoj i županijskoj razini inzistirati na tome da zaduženi odjeli i agencije informiraju (putem medija, okruglih stolova i slično) poslodavce o svim bitnim segmentima zapošljavanja OSI. Također, temeljem konsenzusa vijećnika svih stranaka i lista u Gradskoj vijećnici, prema Saboru ćemo pokrenuti Izmjenu zakona o zapošljavanju osoba s invaliditetom, kako se zapošljavanjem ne bi gubilo pravo na osobnu invalidninu, odnosno kako bi se ukinuo imovinski i dohodovni cenzus, postojanje kojega u praksi rezultira dodatnom diskriminacijom osoba s invaliditetom. Također, inzistirat ćemo na osiguranom nesmetanom pristupu osobama s invaliditetom svim prostorima javne namjene (kupališta, sportski tereni, parkovi, javne institucije, parkirališta za invalide i sl.). Osigurat ćemo maksimalnu pristupačnost prostora i usluga Grada osobama s invaliditetom kroz:
- infrastrukturnu prilagodbu svih gradskih ustanova i objekata mjesne samouprave prema najvišem standardu;
- osiguravanje dostupnosti usluga na znakovnom jeziku te omogućavanje orijentacije slijepim i slabovidnim osobama;
- prilagodbu stanica i vozila javnog prijevoza te regulaciju sustava semafora za osobe s invaliditetom i starije osobe;
- unaprijeđenje pristupačnosti javnih stanova i komunalne infrastrukture u svim gradskim četvrtima.
Osim navedenog, veliku problematiku po pitanju kvalitete života OSI predstavlja i samostalno stanovanje (uz podršku). Cilj svih važećih europskih regulativa koje se bave ovim pitanjem jest deinstucionalizacija, a čini se da se na gradskoj odnosno županijskoj razini još uvijek nedovoljno razmišlja u ovom smjeru. Stoga ćemo:
- Napraviti adekvatni plan deinstitucionalizacije po uzoru na već postojeće modele te prilagoditi ga uvjetima u našoj županiji. Ovaj plan namijenjen je budućim naraštajima OSI.
- Oformit ćemo radnu skupinu koja će se sastojati od stručnjaka koji se bave djecom s TUR i OSI i koji će u suradnji s roditeljima raditi na planiranju i ostvarivanju plana
- Planom ćemo predivdjeti i gradske te županijske prostore te financijski plan kojim će cjelokupan proces deinstitucionalizacije i samostalnog stanovanja OSI biti dugoročno održiv
- Poseban fokus bit će na uspostavljaju i razvoju Centra za odrasle osobe s psiho-fizičkim oštećenjima u kojem će se o njima na primjeren način, kroz dnevni ili poludnevni boravak, skrbiti tim
- Stipendiranjem i rješavanjem stambenog pitanja, omogućit ćemo dolazak većeg broja potrebnih rehabilitatora
- Do ostvarenja ovog plana, oslonit ćemo se na usluge organiziranja boravka i skrbi udruga civilnog društva i ostalih izvaninstitucionalnih organizacija uz potporu stručnih djelatnika izvaninstitucionalne organizacije
Starije, nemoćne i kronično bolesne osobe
Sukladno tendenciji širenja mreže socijalnih usluga i jačanju izvaninstitucionalnih oblika pružanja socijalnih usluga, nema razloga da starije osobe koje to žele ne žive samostalno (i neovisno) u svojim domovima, a da im se u tome pruža podrška (kao što je donošenje namirnica na kućni prag i sl.), čime se smanjuje pritisak na domove za starije i nemoćne. Postoje i one obitelji koje svoje starije i nemoćne članove obitelji iz raznih razloga ne mogu ili ne žele smjestiti u domove, a zbog radnih i drugih obveza im nisu u mogućnosti pružiti cjelodnevnu skrb i pozornost. Stoga ćemo:
- razvijati „dnevne boravke“: Takvim obiteljima bi trebalo omogućiti da svoje članove mogu dovesti na dnevni boravak u prostore postojećih domova ili u nove prostore namijenjene upravo za ovu svrhu. U takvim bi se “dnevnim boravcima” korisnici mogli osjećati sigurno i zadovoljno budući da bi bili okruženi ljudima iste dobne skupine te stručnim djelatnicima koji bi vodili brigu o njima.
- Sukladno navedenim tendencijama širenja socijalnih usluga, razvijati i poticati pružanje oblika intenzivne skrbi teško i kronično bolesnih osoba vaninstitucionalno – u domovima korisnika.
- U tome ćemo se osloniti na izvaninstitucionalne mreže pružatelja socijalnih usluga, specijalizirane udruge i volonterske organizacije.
Osigurat ćemo sredstva i prostor za rad te inzistirati na institucionalnom promoviranju volonterstva među djecom i mladima.
- Također, u rad volonterskih organizacija uključit ćemo i radno i radno sposobne primatelje socijalnih naknada.
Korisnici socijalne pomoći, beskućnici i ostale osobe na marginama društva
Grad poput Dubrovnika može i mora pronaći trajno rješenje adekvatnog smještaja beskućnika. Stoga ćemo zagovarati da se u gradskim nekretninama u raznim naseljima formira manjih jedinica za smještaj beskućnika, uz jasno definirane kriterije korištenja i namjene prostora. Dugoročno, potrebno je planirati stanogradnju na način da se stambeno zbrinjavanje ugroženih skupina planira u socioekonomski heterogenim naseljima. U suradnji s udrugama Grad mora također razviti program podrške za uključivanje osoba na marginama društva, pogotovo onih mlađih,
na tržište rada. Poticat ćemo suradnju svih relevantnih javnih i civilnih aktera u razvoju programa reintegracije beskućnika, ovisnika te bivših zatvorenika, programe njihovog ospodobljavanja za tržište rada.
Razvit ćemo kvalitetan, dugoročan i održiv program financijske potpore i stručne podrške nevladinim organizacijama, zadrugama, neformalnim i organiziranim grupama korisnika koje kreiraju socijalne usluge i procese integracije. Prioriteti će se pritom odnositi na uvođenje novih linija
financiranja za:
- inovativne programe međugeneracijske solidarnosti;
- inovativne socijalne projekte i programe zadružnih i društveno-poduzetničkih projekata usmjerenih na uključivanje socijalno ugroženih skupina na tržište rada i plasman njihovog proizvoda;
- programe samostalnog življenja.
Zalažemo se za uspostavu rodne ravnopravnosti u svim dimenzijama razvoja i života Grada Dubrovnika te prevenciju i borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja. Posebnu ćemo pažnju posvetiti razvoju adekvatne infrastrukture i programa za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja prema ženama i LGBTIQ* osobama, inzistiranju na rodnoravnopravnom planiranju i razvoju grada, osiguravanju mehanizama rodno ravnopravne raspodjele rada i skrbi te osnaživanju organizacija i zajednicak oje se bave pitanjima rodne i LGBTIQ* ravnopravnosti. Podržavat ćemo i biti otvoreni za suradnju sa svim akterima koji promiču i štite ljudska, radnička i rodna prava i dostojanstvo.
Sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja
S obzirom na rodno uvjetovano nasilje prema ženama i LGBTIQ+ osobama:
- Osigurat ćemo dovoljan broj mjesta u ženskim skloništima za žrtve rodno uvjetovanog nasilja.
- Osigurat ćemo dugoročno i stabilno financiranje specijaliziranih organizacija civilnog društva koje provode nezavisne usluge za podršku žrtvama rodno uvjetovanog nasilja: SOS linije, savjetovališta i skloništa za žene.
- U suradnji s organizacijama civilnog društva iz područja ženskih i LGBTIQ+ prava, osigurat ćemo redovito i dugoročno obrazovanje za stručnjakinje i stručnjake iz područja zdravstva, socijalne skrbi, pravosuđa i obrazovanja koji su u kontaktu s žrtvama rodno uvjetovanog nasilja.
- U suradnji s PU DNŽ, osigurat ćemo učinkovit odgovor policije na bilo koji oblik zločina iz mržnje ili rodno uvjetovanog nasilja.
- Unaprijedit ćemo sustav prevencije, praćenja i podrške obiteljima u riziku od nasilja te programa za edukaciju i psihosocijalnu podršku počiniteljima nasilja u obitelji.
Izrada novog Akcijskog plana za provedbu mjera Nacionalne politike za ravnopravnost spolova na području Dubrovačko-neretvanske županije
Na gradskoj i županijskoj razini inzistirat ćemo na izradi novog Akcijskog plana za provedbu mjera Nacionalne politike za ravnopravnost spolova DNŽ po principu participativnosti javnih i civilnih aktera te kontinuiranom izvještavanju o njegovoj provedbi prema široj javnosti.
Ravnopravnost u planiranju prostornog razvoja grada
Inzistirat ćemo na razvoju i uključivanju kriterija rodne ravnopravnosti u strateško i prostorno planiranje grada. Provest ćemo dijalog s gradskim kotarevima, Upravnim odjelima GD i Županijskim zavodom za prostorno uređenje DNŽ te analizu trenutnog stanja u prostoru i budućim urbanističkim planovima, a kako bi bolje odgovorili na specifične potrebe žena, djece i osoba starije životne dobi te kako bi jamčili veću sigurnost ženama i LGBTIQ+ osobama. Žene i djeca češće koriste javni prijevoz i pješače, pa bi kriteriji oblikovanja i održavanja morali uvažavati tu činjenicu, u vidu proširenja nogostupa, postavljanja „ležećih policajaca“, kamera za brzinu, ukloniti barijere kretanju kolica te šetnice učiniti vidljivima i dobro osvijetljenima.
Ravnomjerna raspodjela rada i skrbi
Žene se nalaze u neravnopravnom položaju na tržištu rada, s obzirom na to da i dalje obavljaju većinu kućanskih poslova i brige za djecu i starije.
Stoga ćemo poticati politike i programe usmjerene na ravnomjernu raspodjelu rada i skrbi:
- Proširit ćemo dostupnost i kvalitetu usluga predškolskog odgoja te usluge brige za starije i nemoćne. Osigurat ćemo dostupnost domova za starije, ali i poboljšanje programa koji razvijaju usluge u zajednici kako bi se ženama omogućilo lakše uključivanje na tržište rada.
- Poticat ćemo programe osvještavanja rodno pravedne raspodjele poslova skrbi.
- Poticat ćemo implementaciju rodno osjetljivog proračuna. Uvest ćemo rodno osjetljive mjere u programe i politike Grada Dubrovnika, s fokusom na gradske politike obrazovanja i skrbi.
GRAD I LOKALNO PODUZETNIŠTVO
Poticat ćemo međusektorsko povezivanje te izradu baza podataka svih lokalnih proizvoda i usluga koje Grad / Županija trebaju koordinirati kroz svoje Upravne odjele za poduzetništvo, a u suradnji s komorama i strukovnim udrugama.
Grad i Županija trebaju planirati i poticati udruživanje/ klastere/ suradnje te određenim sredstvima za zajedničko oglašavanje / promociju isto tako podržavati lokalne proizvode i usluge budući da je oglašavanje i inače nedostupno malim poslovnim subjektima, a u ovoj krizi i većini. Na isti način treba subvencionirati distribuciju tih proizvoda, kroz udruživanje i zajednički plasman na tržište. Jedino ćemo na takav način osnažiti poduzetničku klimu i od svakog lokalnog proizvoda i usluge učiniti novi turistički, odnosno izvozni proizvod.
Smatramo da je poticanje lokalne proizvodnje i promocija lokalnih proizvoda i usluga okosnica turističke strategije, odnosno, novih turističkih proizvoda koje treba konkretno i direktno promovirati. Dubrovnik je odavno brend kojem su sunce, more i materijalna kulturna baština implicitni, a naglasak treba stavljati na razvoj novih proizvoda i usluga s kojim ćemo diversificirati ponudu, disperzirati posjetitelje te na takav način staviti naglasak na upravljanje umjesto stihijskog događanja.
Jedan od najvažnijih uloga Grada Dubrovnika je prepoznati i poticati mlade poduzetničke snage koje svojim idejama osnažuju našu zajednicu. Poticaji mogu biti različiti, no kao najvažnij je osigurati im prostor za poslovnu djelatnost.
Kao jedan od važnijih novih poduzetničkih zona gdje su mladi poduzetnici samoinicijativno pokrenuli nekoliko ozbiljnih projekata prepoznali smo prostor TUP-a koje ima veliki potencijal preuzeti funkciju poduzetničkog inkubatora kreativnih i kulturnih industrija. Smataramo da se Gruž treba razvijati upravo u ovom pravcu te da za kulturne, javne i rekreacijske sadržaje planirane u Gružu ne treba uvijek graditi nešto novo.
Revitalizacija prostora TUP-a ne ograničava nužno novu gradnju, ali njegova bi se budućnost trebala temeljiti na očuvanju i adaptaciji postojećih građevina.
GRAD I SPORT
Politika sporta u Gradu Dubrovniku prvenstveno je vođena Strategijom razvoja sporta i sportske infrastrukture u Gradu Dubrovniku za period 2018. – 2028. gdje je jasno analizirano trenutno stanje, utvrđene strategije i određen program razvoja. Strategija je kvalitetno odredila šest ključnih područja počev od razvoja sportske infrastrukture, stručnih kadrova, financiranja, natjecateljskog sporta, školskog i akademskog sporta te same tjelesne aktivnosti građana https://www.dubrovnik.hr/uploads/pages/7/strategija-razvoja-sporta-i-sportske-infrastrukture-grada- dubrovnika.pdf. Između mnoštva prijedloga koje treba realizirati, izdvojit ćemo one za koje smatramo da bi se trebali realizirati u sljiedećem četverogodišnjem periodu.
Šetališne i biciklističke staze
Smatramo da se premalo ulaže u infrastrukturu kojom bi se čitavo područje Grada Dubrovnika povezalo sigurnim šetališnim stazama. To je naročito vidljivo na potezu od Gruža prema Batahovini, Čajkovićima i Komolcu. Formiranje polivalentne (šetališne i biciklističke) staze duž obale Rijeke dubrovačke bio bi ujedno i komunalni infrastrukturni projekt koji bi povezao ove dijelove s cjelinom Dubrovnika. Ovu bi zonu trebalo vezati uz šetališnu zonu na obali neposredno uz Rijeku Dubrovačku od Stare Mokošice do marine u Komolcu.
Serpentine i uređenje pješačkih staza na platou Srđa
Premda se uređenje serpentina na Srđu iz godine u godinu nalazilo u planovima Grada Dubrovnika, ništa se nije napravilo. Trenutno je staza u izrazito lošem stanju; bujice nastale nakon kiša na mnoštvo mjesta su uništile rubnu strukturu staze, a na samoj stazi se gomilaju veće količine odronjeg kamenja. Stazu bi trebalo stručno sanirati i urediti jer ona ne predstavlja samo dio rekreacijske ponude nego ima i značajnu baštinsku vrijednost.
Grad Dubrovnik mora ulagati sredstva u uređenje staza na platou Srđa kako bi se povećala dostupnost i kvaliteta ovog izuzetnog rekreacijskog prostora grada. Potrebno je raditi na kvalitetnom označavanju ovog predjela jer je trenutno stanje vrlo zapušteno.
Aktivne školske dvorane
Školske dvorane moraju biti otvorene klubovima u kojima treniraju naši mladi sportaši. Logika u kojoj školski odbori odlučuju mogu li se ili ne koristiti školske sportske dvorane je pogubna za razvoj ove aktivnosti. Smatramo da Grad Dubrovnik kao osnivač, odnosno, nadležni Upravni odjel treba biti koordinator ove dodjele dvoranskih termina uz tehničku i kadrovsku pomoć škola.
Multifunkcionalna dvorana u Gospinom polju
Gradnja multifunkcionalne dvorane svoje opravdanje ima u financijskoj samoodrživosti. Stoga je možemo definirati i kao sportski, ali i kao kongresni, izložbeni i koncertni prostor, kao prostor gdje će se moć održavati sajmovi i ostali događaji vezani uz različite gospodarske, kulturne i sportske djelatnosti, poput Svjetskog rukometnog prvenstva 2025. Zbog promjene namjene i opsežnijeg projekta trebat će se mijenjati DPU ovog područja.
Financiranje projekta treba biti iz sredstava EU fondova.