Izvješće zajedničke promatračke misije UNESCO-a i ICOMOS-a službeno je objavljeno početkom ovog tjedna. Tek cjelovito čitanje i razumijevanje konteksta cijelog izvješća, kao i poznavanje instrumenata u radu UNESCO-ove promatračke misije, odaje suštinu stavova Misije i donosi sasvim nove i pozitivne vijesti za Dubrovnik u cjelini.
Prije nekoliko smo tjedana svjedočili raznim manipulacijama izvješćem UNESCO-ve promatračke misije, i to u vrijeme dok izvješće još nije bilo službeno dostupno niti javno objavljeno. Dijelovi izviješća izvađeni iz konteksta i tako plasirani medijima trebali su stvoriti dojam da je postupak pred UNESCO-m zaključen, a njegov ishod povoljan za one koji žele betonirati i rasprodati posljednje slobodne dubrovačke kvadrate. Cilj je te manipulacije bio prikriti činjenicu da cjelovito izvješće UNESCO-ve promatračke misije predstavlja stručnu osudu dugogodišnjih promašaja gradske politike – od pristana za kruzere ispred Lazareta, preko izgradnje naselja Bosanka 2 na padinama Srđa, do neplanskog kruzing turizma i projekta golf resorta na Srđu u obliku kakav nam je nametan sve ove godine.
Prva je dva projekta, koji predstavljaju kontinuitet loše gradske politike., UNESCO nedvosmisleno odbacio, a razvoju kruzing turizma i projektu apartmanizacije Srđa postavljeni su tako rigorozni uvjeti za realizaciju da ih ozbiljno dovode u pitanje u obliku u kojem sada postoje. Primjerice, UNESCO ograničava maksimalni kapacitet prihvata broja turista za povijesnu jezgru na 8000 turista tijekom jednog dana, što nametnuti nam projekt izgradnje kruzerskog terminala u Gružu, koji se oslanja na projekcije daljnjeg povećanja broja posjetitelja s kruzera tijekom sljedećih 40 godina, čini promašenim i potpuno neusklađenim sa UNESCO-vim smjernicama.
O golf resortu na Srđu
U svom Zaključku Misija navodi: „Što se tiče Sportsko- rekreacijskog centra s golf igralištem Bosanka sjever i Bosanka jug, Misija ga, procjenjujući mogući utjecaj projekta na svjetski zaštićeni spomenik na temelju kriterija iz vremena upisa, smatra prihvatljivim.“
Ovim je Misija vrlo jasno izrekla jednu bitnu ogradu, a to je da je projekt na Srđu prihvatljiv jedino u skladu s kriterijima iz vremena upisa, a to znači onima iz 1979.
U jednom od svojih Zaključaka i Preporuka, Misija traži da se izradi dokument pod nazivom Retrospective Statement of Outstanding Universal Value (RSOUV), koji RH treba dovršiti kao stvar od primarnog značaja i koji potom mora biti potvrđen od strane Centra za svjetsku baštinu (WHC-a), kako bi ga Odbor za svjetsku baštinu mogao usvojiti. Riječ je o dokumentu koji, kada bude na zahtjev Misije izrađen, predstavlja osnovu za novu procjenu utjecaja različitih prijedloga i projekata koje je Misija razmatrala.
Drugim riječima, UNESCO insistira da se na primjeru Dubrovnika moraju početi primjenjivati suvremeni kriteriji za definiranje OUV-a (Izuzetne univerzalna vrijednost) i tek će tada biti moguće dati pravi i potpuni stav o projektu na Srđu, kao i ostalim predloženim projektima. Do tada vrijedi zaključak o prihvatljivosti projekta na osnovu kriterija iz 1979. Ne bi li odgovorna vlast trebala zaustaviti daljnje izdavanje dozvola i ulaganja u infrastrukturu privatnog projekta dok se primjenom suvremenih metoda ne dobije odgovor o njegovu utjecaju na zaštićenu spomeničku cjelinu?
Osim toga, s obzirom na to da ne postoji detaljna projektna dokumentacija projekta na Srđu, Misija zahtijeva da, u skladu člankom 172 operativnih smjernica, ista po izradi bude predana Centru za svjetsku baštinu (WHC) na reviziju od strane njenih Savjetodavnih tijela. Koje povjerenje uživaju tzv. investitor, gradske i državne vlasti razvidno je iz stava Misije da UNESCO želi, dođe li do izgradnje, nadzirati sve faze eventualne gradnje.
Nadalje, stav je Misije da niti jedan objekt ne smije biti izgrađen na udaljenosti manjoj od 50 metara od rubova platoa, a dodatnu zaštitu od neprihvatljivog zadiranja u prostor predstavlja i prijedlog Misije da se kontaktne zone prošire na čitave zapadne padine Srđa, fortifikacijski krajolik platoa Srđa te na morski pojas između povijesne gradske luke i Lokruma.
Konačno, niti Studija utjecaja na baštinu (HIA) nije dobila prolaznu ocjenu jer joj nedostaje Studija utjecaja svjetlosnog zagađenja.
Procedura pred RH vezana za zadržavanje pozicije na listi zaštićene svjetske baštine
U javnosti se, otkad su tendenciozno procurili dijelovi izvještaja, dosta spekuliralo o stavu UNESCO-a u vezi prihvatljivosti apartmanizacije i golfa na Srđu. Sada kada nam je dostupan izvještaj u cjelini, jasno je da Misija tek uvjetno smatra da su negativni učinci projekta golf-resorta na Srđu u okviru prihvatljivosti. Oni su, naime, prihvatljivi prema 37 godina starim kriterijima kojima se prosuđuje prihvatljivost negativnih učinaka (tzv. OUV – Outstanding Universal Value, iznimne univerzalne vrijednosti), dakle onima koji su definirani prilikom upisa na Listu svjetske baštine 1979. godine. Da stvar bude gora, redefinicija se kriterija od naše države zahtijeva još od 2007., a i sada se u izvješću misije ponovno vrlo strogo i izričito zahtijeva od Ministarstva kulture u vidu tzv. Retrospektivne izjave o OUV (Retrospective Statement of OUV).
Da su ti kriteriji zaštite Dubrovnika redefinirani u skladu sa suvremenim principima zaštite baštine, nekretninski projekti ovoga opsega na platou Srđa zasigurno ne bi bili prihvatljivi. Misija zahtijeva da se taj dokument hitno donese i da se prema njemu ponovno razmatraju svi utjecaji raznih projekata, uključujući i onoga na Srđu, na Dubrovnik kao zaštićenu cjelinu. Drugim riječima, davno smo upozoreni da bismo trebali ažurirati kriterije zaštite Dubrovnika, a zašto to nisu učinile razne HDZ-ove i SDP-ove vlade postalo je potpuno razvidno tek uspostavom tzv. Dubrovačkog dogovora. Višegodišnje odugovlačenje donošenja ovog dokumenta zapravo je trebalo služiti tome da se omoguće štetni projekti poput ovog na Srđu. Nepoštivanje propisane procedure i ovaj se put pokazalo kao metoda uništavanja naše, ali i svjetske baštine. Stoga se i mi pridružujemo zahtjevima UNESCO-a prema Ministarstvu kulture da hitno dovrši Retrospektivnu izjavu o OUV za Dubrovnik čije se prihvaćanje očekuje na 40. zasjedanju UNESCO-vog Savjeta za svjetsku baštinu koje će se održati u Istanbulu za manje od mjesec dana.
Budimo dostojni Grada u kojem živimo!
Svi veliki projekti koji se „razvijaju” u Dubrovniku, od onog na Srđu, preko marine i terminala za prihvat kruzera u Gružu jesu projekti koji su Dubrovniku nametnuti izvana. Dubrovnik je svjetski zaštićena urbana cjelina, čije je stradavanje tijekom rata uveliko zaslužno za međunarodno priznanje Republike Hrvatske. Grad smo živi biser uljudbe na ovim prostorima. Unatoč svemu tome, niti jedna vlast na nacionalnoj i lokalnoj razini nije u proteklih 20 godina ništa učinila kako bi stupanj zaštite dosegao one kriterije koje ovaj Grad zaslužuje. Razlog je jasan – bez jasnih kriterija i planova Dubrovnik se lakše može rasprodavati.
To je rasprodaja u kojoj svi politički akteri, naizgled suprotstavljenih strana, sa svih političkih razina, nalaze zajednički interes. Bez suradnje s institucijama koje imaju za cilj zaštitu svjetske baštine, prepušteni smo volji partijskih šerifa i/ili pravomoćnih osuđenika koji puna dva desetljeća upravljaju ovom državom i ovim gradom.
Jedan je živi grad tako osuđen postati – resursom, ali mi iz KLGB Srđ je Grad, još uvijek vjerujemo da Grad ima stanovnike koji ga zaslužuju i koji su spremni za njega se boriti.
KLGB Srđ je Grad
