U prilogu je tekst DEKLARACIJE o prometnoj povezanosti te zaštiti prirodne i kulturne baštine Dubrovačko-neretvanske županije koji smo sastavili kao prijedlog ispred kluba vijećnika SJG/Nova ljevica/Možemo/Zaokret. Ovaj prijedlog ili neki drugi formom i sadržajem na tragu prijedloga u prilogu bili bismo spremni podržati. Nakon dva dana glumljenja demokracije i tobožnjeg usuglašavanja, Župan prijedlog teksta nije niti proslijedio drugim klubovima, nije o nemu spreman razgovarati i gura isključivo HDZ-ovu verziju deklaracije za koju očekuje jednoglasnu podršku. HDZ-ov nacionalistički i ratnohuškački narativ kao patetičan odgovor na jednako tako plitak narativ srpskog nacionalizma je razina na koju klub vijećnika SJG/Nova ljevica/Možemo/Zaokret neće pristati.
DEKLARACIJA
Sagledavajući geografski i geostrateški položaj najjužnije hrvatske regije i s njim povezane sigurnosne, političke i gospodarske izazove, naročito aktualizirane recentnim političkim događajima;
Imajući u vidu da županije u svome djelokrugu uređuju, organiziraju, financiraju i unaprjeđuju poslove zaštite okoliša koji su im zakonima i posebnim propisima stavljeni u nadležnost, a od područnog (regionalnog) su značaja za zaštitu i unaprjeđenje stanja okoliša na njihovom području;
Imajući u vidu kako su sva povijesna razdoblja ostavila traga na formiranje i razvoj čitavog područja Dubrovačko-neretvanske županije o čemu svjedoči bogata kulturna baština i kultivirani krajobrazi koji predstavljaju raznovrstan fond registriranih i neregistriranih nematerijalnih i materijalnih kulturnih dobara iz svih razdoblja ljudske povijesti te obvezu štićenja baštine sukladno zakonima i posebnim propisima;
Imajući u vidu da i Ustav deklarira kako „priroda i prirodna bogatstva (…) kao i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja (…) imaju osobitu zaštitu RH“ (čl. 52. Ustava RH) te da su “osiguravanje uvjeta za zdrav okoliš” i njegovo štićenje također ustavne kategorije (čl. 70. Ustava RH)
Skupština Dubrovačko-neretvanske županije na svojoj sjednici održanoj dana 17. ožujka 2022. godine donosi
DEKLARACIJU o prometnoj povezanosti te zaštiti prirodne i kulturne baštine Dubrovačko-neretvanske županije
1. Zemljopisni položaj Dubrovačko-neretvanske županije, njeno usko granično područje i slaba povezanosti s ostatkom države, odnosno Europske Unije, predstavljaju sigurnosnu opasnost i prepreku ekonomskom i društvenom razvoju. Pozdravljajući konačno spajanje hrvatskoga državnog teritorija Pelješkim mostom te najavljene kapitalne projekte koji imaju potporu Vlade RH (spajanje Dubrovnika na autocestu A1, izgradnja brze ceste Zračna luka – Grad – Osojnik, brze ceste Brijesta – Perna i nove luke za bolje povezivanje otoka) Skupština Dubrovačko-neretvanske županije poziva Vladu RH da ubrza pripremu i provedbu navedenih projekata i time umanji i/ili ukloni negativne učinke zemljopisnog položaja i posljedične slabe povezanosti te u konačnici poveća sigurnost krajnjega juga Hrvatske.
2. Projekti koji bi se prema najavama uskoro trebali početi realizirati u susjednoj Bosni i Hercegovini, odnosno Republici Srpskoj (hidroenergetski projekt Gornji horizonti i inicijativa za izgradnju zračne luke kod Trebinja), ali i na području Dubrovačko-neretvanske županije (Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje) predstavljaju ugrozu za ozemlje, vode i bioraznolikost u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Pozivamo Vladu RH da koristeći međunarodne mehanizme zaštite izvrši pritisak na susjednu državu da prije početka realizacije navedenih projekata u zaleđu Dubrovačko-neretvanske županije ispuni uvjete predviđene ESPOO konvencijom i svih ekoloških standarda. Također pozivamo Vladu RH da odustane od izgradnje jednako ekološki štetnog centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje na području naše županije.
3. Svojatanje dubrovačkih književnika i znanstvenika, osim što je grubo falsificiranje povijesti, može se smatrati nastavkom teritorijalnih posezanja prema Dubrovniku drugim sredstvima. Nije dovoljno znati da Dubrovnik nikad nije bio dio srpskoga kulturnog prostora i tu tvrdnju ponavljati u jalovim javnim polemikama. Uspješno se suprotstavljati posezanjima prema hrvatskoj kulturi, a posredno i prostoru, moguće je jedino trajnim istraživanjem te cjelovito osmišljenom i dugoročnom međunarodnom promocijom kulturnoga identiteta Dubrovnika kao dijela korpusa hrvatske kulture. Pozivamo Vladu RH da do kraja ovog mandata osigura financijske uvjete za cjelovitije i trajnije istraživanje i interpretaciju te kulture i kulturne baštine kao i da osigura financijske uvjete za realizaciju kulturnih i znanstvenih projekata kojima će se građani Europske Unije upoznati s bogatom kulturom i kulturnom baštinom juga Hrvatske.
Dubrovnik, 17. ožujka 2022.
Predsjednica Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije
Terezina Orlić, v.r.
